Te u zagrebu filozofski fakultet

IZVJEŠĆE

Specijalistički rad Gorke Vuletić Mavrinac obuhvaća 54 stranice teksta i popis od 63 bibliografske jedinice. Građa je raspodijeljena u 7 cjelina: Uvod, Cilj, Metodologija, Rezultati i rasprava, Zaključak, Literatura, Sažetak.

U prvom dijelu Uvoda pristupnica prikazuje razvoj koncepta kvalitete života i objašnjava postavke teorije homeostaze u ovom području. Prema teoriji homeostaze, subjektivna kvaliteta života održava se unutar normativnog raspona specifičnog za pojedinca. Kada razina kvalitete života padne na donju granicu normativnog raspona aktiviraju se homeostatski mehanizmi da bi održali ili vratili kvalitetu života u normalu. Zadatak je homeostatskih mehanizama održavati kvalitetu života unutar normativnih vrijednosti usprkos varijacijama u vanjskim utjecajima. Ukoliko je neki utjecaj (vanjski ili unutrašnji) prejak te postojeći mehanizmi nisu dostatni da ga ublaže i/ili kompenziraju, dolazi do sloma homeostaze i pada subjektivne kvalitete života, što ugrožava integritet pojedinca. U drugom dijelu uvoda slijedi prikaz spoznaja o kvaliteti života u zdravlju i bolesti. Bolest je nedvojbeno jedan od vanjskih čimbenika koji negativno utječu na život pojedinca i to multidimenzionalno: ne samo u smislu tjelesnih simptoma, čime ograničava funkcioniranje pojedinca, nego su prisutni i posredni učinci poput promjena u radnoj sposobnosti, potencijalne izolacije, povećanja ovisnosti o drugima i sl. Sve ovo najčešće dovodi do promjena u psihičkom stanju pojedinca te se mogu javiti depresija, anksioznost, osjećaj bespomoćnosti, smanjeno samopuzdanje i osjećaj nedostatka kontrole. U nekim se istraživanjima pokazalo da se psihičke reakcije na bolest u vidu depresivnosti i anksioznosti razlikuju prema tipu bolesti s obzirom na njezinu vidljivost za okolinu: iako su svi bolesnici pokazivali veću anksioznost i depresivnost u odnosu na zdrave, uočen je različit obrazac u oboljelih od gastrointestinalnih bolesti i oboljelih od psorijaze. Takvi nalazi ukazuju da pojavnost bolesti može utjecati na psihičko stanje bolesnika jer ga dovodi u specifične situacije koje se očituju u negativnim reakcijama okoline i izbjegavanju takvih bolesnika.

Na osnovi teorijskih postavki i dosadašnjih nalaza postavljen je cilj istraživanja, a to je utvrditi postoje li razlike u zadovoljstvu životom između skupina osoba oboljelih od različitih bolesti te može li se eventualna razlika pripisati psihičkim varijablama neovisno o vrsti bolesti. Iz ovog su cilja proizašli sljedeći problemi istraživanja: 1) Utvrditi razlike u razini depresivnosti, anksioznosti i subjektivnoj procjeni kvalitete života kod osoba oboljelih od različitih bolesti; 2) Utvrditi doprinos depresivnosti i anksioznosti te tipa bolesti u objašnjenju razine subjektivne kvalitete života.

U ispitivanju je sudjelovalo 156 bolesnika, podijeljenih u tri skupine prema tipu bolesti. Prvu su skupinu činila 53 pacijenta oboljela od internističke bolesti (tjelesne bolesti koja nije vidljiva za okolinu), drugu skupinu 50 pacijenata oboljelih od dermatološke bolesti (tjelesne bolesti koja je vidljiva za okolinu), a treću 53 pacijenta oboljela od psihičke bolesti. Ispitivanje je provedeno u tri zagrebačke bolnice. Istraživač je bolesnicima objasnio svrhu i način istraživanja, a oni koji su bili suglasni sa sudjelovanjem u istraživanju dali su informirani pristanak. Ispitivanje je provedeno individualno, a sudionici su samostalno ispunjavali upitnike. Primijenjeni su sljedeći instrumenti: Beckova ljestvica depresivnosti (BDI), Speilbergerova Ljestvica anksioznosti kao stanja i osobine (STAI) te Upitnik kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije (WHOQOL-BREF) koji mjeri kvalitetu života multidimenzionalno zahvaćajući četiri domene: tjelesno zdravlje, psihičko zdravlje, socijalne odnose i okolinu te uključuje i dva opća pitanja: samoprocjenu zdravlja i kvalitete života.

Da bi odgovorila na prvi problem istraživanja autorica je provjerila značajnost razlika između triju skupina u mjerenim varijablama. Utvrđene su razlike u razini depresivnosti, anksioznosti i kvaliteti života kod pacijenata oboljelih od različitih bolesti. Bolesnici s psihičkom bolesti imaju najnižu kvalitetu života te najviše izraženu depresivnost i anksioznost. Bolesnici oboljeli od različitih tipova tjelesnih bolesti imaju podjednaku kvalitetu života i njihovi rezultati se nalaze u normativnom rasponu za kvalitetu života zdravih osoba. Ako se promatra kvaliteta života po domenama, pokazuje se da bolesnici s psihičkom bolesti daju u prosjeku najnižu procjenu kvalitete života u svim ispitivanim domenama, dok su skupine s tjelesnom bolesti podjednake po postignutim rezultatima po domenama koji su svi statistički značajno viši od rezultata skupine s psihičkom bolesti. Zanimljiv je nalaz da bolesnici s psihičkom bolesti jednako niskom procjenjuju kvalitetu života i na domeni tjelesnog zdravlja, mada nije evidentirano da boluju od tjelesne bolesti. Za pretpostaviti je da njihovo psihičko stanje ima utjecaja na doživljaj vlastitog zdravlja općenito, a time i tjelesnog zdravlja.

U okviru drugog problema istraživanja ispitani su prediktori subjektivne kvalitete života bolesnika. U tu svrhu provedena je hijerarhijska regresijska analiza u tri koraka: u prvom su koraku u analizu uvrštene demografske varijable dob i spol, u drugom koraku varijable tipa bolesti, a u trećem koraku varijable psihičkih osobina: depresivnost te anksioznost kao stanje i kao osobina. Rezultati su pokazali da depresivnost ima najveći doprinos u objašnjavanju varijance kvalitete života bez obzira na tip bolesti. Potom slijedi anksioznost kao osobina, dok se anksioznost kao stanje nije pokazala značajnim prediktorom kvalitete života, kao ni dob i spol.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su psihička stanja, posebice depresivnost, važnija za kvalitetu života bolesnika nego sama bolest u smislu dijagnoze. U nastojanjima unapređenja kvalitete života bolesnika oboljelih od različitih bolesti, bilo tjelesnih bilo psihičkih, dio kliničke procjene treba usmjeriti na utvrđivanje postojanja i izraženosti depresivnosti i anksioznosti. Nadalje, ukoliko je kod bolesnika utvrđeno postojanje jače depresivnosti ili anksioznosti dio intervencije svakako treba biti usmjeren i na taj aspekt psihičkog stanja bolesnika usporedo s liječenjem osnovne tjelesne bolesti od koje boluje. Slom homeostaze te posljedično smanjenje kvalitete života u situaciji postojanja bolesti povezano je s postojanjem i jačinom depresivnosti i anksioznosti. Prema tome, možemo reći da psihološke varijable imaju važnu ulogu u održavanju homeostatskog balansa i stanja optimalne kvalitete života. Analogno tome, rad na poboljšavanju psihičkog stanja bolesnika dovest će do poboljšanja njegove kvalitete života čak i uz postojanje tjelesne bolesti.

Specijalistički rad Gorke Vuletić Mavrinac ima nekoliko odlika koje valja istaknuti. Pregledno organiziran uvodni dio odražava dobro poznavanje relevantne suvremene literature. U provedbi istraživanja i obradi rezultata kandidatkinja je primijenila prikladnu metodologiju, dobro planirajući istraživanje. Međutim, u ovakvim je istraživanjima, u kojima je neophodno raditi s prigodnim uzorcima sudionika, gotovo nemoguće izbjeći sve metodološke teškoće. Ona koja se ovdje posebno ističe jest činjenica da su uzorci relativno mali i usto heterogeni, obuhvaćajući vrlo različite dijagnoze unutar pojedinih skupina. No autorica je svjesna ovog problema i stoga oprezno i kritički interpretira svoje rezultate.

Rezultati specijalističkog rada Gorke Vuletić Mavrinac poticajni su za daljnja istraživanja u ovom području, predstavljaju vrijedan doprinos izučavanju kvalitete života, a kao posebno odliku valja naglasiti njihovu praktičnu primjenjivost u vidu preporuka za posebno osmišljene psihosocijalne intervencije u radu s oboljelima i interdisciplinarnu suradnju liječnika i psihologa.

.

Međutim, povjerenstvo smatra da naslov rada ne odražava činjenicu da se radi o korelacijskom nacrtu istraživanja te predlaže da se naslov promijeni u "Povezanost depresivnosti i anksioznosti s procjenom kvalitete života".

Predlažemo Vijeću da prihvati specijalistički rad Gorke Vuletić Mavrinac s izmijenjenim naslovom “Povezanost depresivnosti i anksioznosti s procjenom kvalitete života“ i pristupnici odobri nastavak postupka za stjecanje stupnja magistra specijalista iz područja psihologije.

U Zagrebu, 26. ožujka 2007.

Dr. sc. Meri Tadinac, izv. prof.

Dr. sc. Nataša Jokić Begić, izv. prof.

Dr. sc. Mirna Šitum, red. prof.

(Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Croaticum – hrvatski za strance

Odsjek za kroatistiku

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

Ivana Lučića 3

Prof. dr. sc. Stipe Botica, pročelnik Odsjeka za kroatistiku