Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 36. Statuta Grada Pule

2/05

I dio

04. 2. 2005.

Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 36. Statuta Grada Pule ("Službene novine” Grada Pule br. 11/01, 3/03, 6/03 i 11/04), Gradsko vijeće Grada Pule na sjednici održanoj dana 03. veljače 2005. godine, usvaja

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU

GRADA PULE 2004.
UVOD
Izvješće o stanju u prostoru se kao osnova za donošenje Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, te za propisivanje drugih mjera i postupaka za provođenje politike uređenja prostora, usvaja kao četverogodišnji dokument temeljem obveze iz Zakona o prostornom uređenju iz 1994. godine i njegovih Izmjena i dopuna iz 2004. godine.

U Gradu Puli je temeljem iste obveze u proteklom desetogodišnjem razdoblju doneseno pet dvogodišnjih Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru temeljenih na Izvješćima o stanju u prostoru.

Novelama Zakona o prostornom uređenju iz 2004. godine izmjenjena je vremenska projekcija Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru s dosadašnjih dvije na četiri godine.
Izvješće o stanju u prostoru sadrži:

• 
  analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja
  
• 
  ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom
  
• 
  zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor.
  

Priprema Izvješća predstavlja najširi okvir za vrednovanje pojava i procesa u prostoru. Ta je zadaća djelomično otežana nepostojanjem jasnih kriterija i potpunih prostornih evidencija koje bi omogućile sustav pokazatelja za stalno praćenje i vrednovanje prostornog razvoja, te time osigurale uspostavu nadzora nad ostvarenjem i provedbom sustava prostornog uređenja.

TEMELJNE ODREDNICE
U svim je dosadašnjim Izvješćima, pa tako i ovime potrebno naglasiti teritorijalnu nelogičnost i prostornu skučenost Grada Pule ustrojenog kao jedinicu lokalne samouprave Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 1993.godine.

Administrativne granice određene su tako da njima nisu obuhvaćeni prostori i naselja koja Gradu Puli oduvijek prirodno gravitiraju (Štinjan, Fažana, Premantura, Medulin, Peroj, Šišan, Ližnjan, Loborika, Galižana itd.), ali i šire (Vodnjan, Sv. Vinčenat,

Marčana, Barban itd.) nekad administrativno povezani u općinu Pula. Grad Pula stješnjen je na prostor gotovo identičan gradu Puli kao naselju.

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske Grad Pula je kategoriziran kao veće regionalno središte, i njegova uloga je izuzetno važna (kao i uloga ostalih središnjih naselja u Repulici Hrvatskoj) u svrhu uspostave sustava središnjih naselja kao razvojnih žarišta s mogućnošću utjecaja na pripadajuće gravitacijsko područje s ciljem realizacije policentričnog razvitka.

Veličinu grada obilježava broj stanovnika kao najvažniji podatak u udređivanju stupnja koncentracije stanovništva.

Pula je danas grad sa 59 856 stanovnika (popis iz 2001 ), najveći grad Istarske županije. Novim ustrojem Hrvatske na nove općine i gradove i u Istarskoj županiji došlo je do decentralizacije funkcija dotad koncentriranih u Puli. Unatoč tome, Pula je i danas ostala najveći gospodarski, zdravstveni, kulturni, informativni (novine, TV, radio) srednjoškolski, sveučilišni, povijesni i upravno-administrativni centar Istarske županije koji snažno utječe na razvoj naselja u njegovoj neposrednoj blizini kao i na području cijele županije.

Za razliku od većine gradova u Istarskoj županiji koji su pretežno orijentirani na turizam i agrar, Pula je grad: industrije, turizma, obrta, centar obrazovanja i kulture, velikih kulturno-povijesnih i umjetničkih vrijednosti.

Prostornim planom Istarske županije grad Pula u planiranom razdoblju zadržava značaj koji i danas ima. Značajni eksponenti prostorno gospodarske strukture Istarske županije na podučju grada Pule su postojeće građevine i zahvati od značaja za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju, odnosno oni kojima se planom osiguravaju prostori i uvjeti za realizaciju.

Grad Pula navedenim prostornim planom zadržava status najmnogoljudnije, ali ne i prostorno najveće jedinice lokalne samouprve u Istarskoj županiji.

Odredbama istog plana utvrđena je potreba osiguranja statusa Gradu Puli kao najznačajnije jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji u kontekstu zacrtanog policentričnog razvitka županije.

PROSTORNA STRUKTURA
Jedan od značajnijih indikatora za definiciju grada je gustoća naseljenosti koja se iskazuje omjerom broja stanovnika i površine teritorija grada. Za Grad Pulu ona iznosi 1442 stanovnika/km² što je u ukupnoj bilanci Republike Hrvatske ocjenjeno kao visoka prosječna gustoća naseljenosti. Gustoća naseljenosti prostorno je disponirana sukladno fizičkoj stukturi grada i najveća je u središnjem djelu grada gdje prosječno iznosi od 2000-3000 stanovnika/ km², a bitno se smanjuje prema njegovim rubnim djelovima gdje iznosi od 200 – 400 stanovnika/km² s izuzetkom priobalnih stambenih zona u kojima su primjećeni pokazatelji povećane gustoće.

Grad Pula se sastoji od jednog naselja (Pula) koje se sastoji od tri dijela naselja: Pula, Šikići-Škatari i Štinjan. Unutar Grada Pule postoji 13 građevinskih područja ukupne površine oko 31,56 km² , a građevinsko područje Pule s svojom ukupnom površinom od 30,98 km ² čini 98% ukupne površine građevinskih područja. Unutar tako raspoređenih građevinskih područja unutar građevinskog područja Pule prema popisu iz 2001. godine živi 59 346 stanovnika.

Grad Pulu je kao i većinu urbanih naselja u RH zahvatio proces suburbanizacije, povećane prostorne raspršenosti i promjene tipoloških obilježja naselja i okoliša koji se može promatrati i u kontekstu širem od pripadajućeg administrativnog teritorija.

Primjetan je trend nastajanja novih odnosno proširenja postojećih suburbaniziranih naselja individulanih stambenih kuća u kojima živi stanovništvo većinom zaposleno u središtu grada.

U cilju realizacije postavljenog održivog razvitka potrebno je uspostaviti nadzor nad prostornim širenjem grada, koje u budućnosti treba realizirati u skladu s jednim od osnovnih ciljeva utvrđenih pri izradi planova nove generacije koji se odnosi na potrebu ograničenja daljnje prostorne disperzivnosti, odnosno potrebu njegovog logičnog zaokruživanja oko pulske luke.

Najveći korisnik prostora i prevladavajući sadržaj unutar teritorija Grada Pule je stanovanje. Stanovanje čini važnu komponentu uređenja prostora, te životnog standarda, a sustavom stanovanja su obuhvaćeni: stanovi, usluge, opskrba, obrazovanje socijalne i zdravstvene djelatnosti, komunalni uređaji i rekreacijski prostori. Stambene potrebe uvrštavaju se u temeljne ljudske potrebe i kao takve uvijek su u središtu pažnje i aktivnosti i njihov način rješavanja ima velike prostorne reperkusije.

Prostorni i urbanistički planovi daju temeljna i okvirna ishodišta za gospodarenje prostorom, te u tom smislu i rješavanja stambenih potreba. U svrhu dugoročnog rješavanja potrebno je njihovo kvantificirano utvrđivanje, izrada dugoročne koncepcije koja se mora kontinuirano dopunjavati kako bi svaka generacija u njoj vidjela svoju budućost, te konačno provoditi izradom srednjoročnih programa. Prostorni planovi u ovom djelu preuzimaju obvezu osiguranja prostornih uvjeta za realizaciju dugoročnog rješavanja stambenih potreba.

Temeljni prostorni ciljevi utvređeni planovima nove generacije koji se izrađuju u Gradu Puli (Prostorni plan uređenja i Generalni urbanistički plan) odnose se na potrebu fizičkog završavanja postojećih stambenih zona interpoliranom izgradnjom, njihova osmišljavanja javnim sadržajima, dodatnog i potpunog urbanog i komunalnog opremanja, te u konačnosti njihova povezivanja u organizirani gradski sustav kroz mrežu sadržaja i atrakcija.

U posljednjem razdoblju u Gradu Puli je primjetan značajan porast izgradnje stanova za tržište i većih trgovačkih sadržaja. Kako ova izgradnja bitno utječa na fizičku strukturu grada, istu je potrebno u cilju osiguranja karaktera javnih, a ne samo utilitarnih prostora, sustavno pratiti planskom dokumentacijom.
KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

Zaštita, upravljanje i planiranje krajobraza osnovna su polazišta za politku prostornog planiranja. Krajobrazna raznolikost i prepoznatljivost narušava se neracionalnim širenjem građevinskih područja, izgradnjom izvan građevinskih područja, bespravnom izgradnjom, izgradnjom prometnih površina i energetskih objekata.

Pula kroz svoje krajobrazne vrijednosti (spoj kopna i razvedene morske obale) sintetizira ambijent visoke ekološke vrijednosti i dinamične morfologije koji osim uvažavanja prepoznatljive osnove kao polazišne točke (u što je svakako uključen i povijesni razvoj Grada) pruža mogućnost kvalitetnog oblikovnog razvoja. U tom je dijelu novim Generalnim urbanističkim planom učinjen značajan iskorak u pokušaju određivanja cjelina, prostora i ambijenata istih ili sličnih mofroloških vrijednosti s ciljem njihove daljnje zaštite.

U cilju ukupne zaštite krajobraznih vrijednosti, vizura i specifične morfologije, a prihvaćajući prijedloge iz Prostornog plana Istarske županije u prostorne i urbanističke planove potrebno je ugraditi analitičke i valorizacijske elemente svojstvene metodi krajobraznog planiranja.

OBALNO PODRUČJE

Sustav prostornog planiranja prolazi kroz transformacijski proces koji je u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Gradu Puli rezultirao određenom prazninom u kontinuitetu izrade i provedbe planiranja.

Uvođenjem novog propisa glede zaštite obalnog područja utvrđenog u dubinu kopna od 1000 m, Uredbe o uređenju i zaštiti zaštičenog obalnog područja mora, jedinicama lokalne samouprave stvoreni su vremenski preduvjeti za primjerenu regulaciju i pružanje odgovarajućih sustavnih planskih odgovora.

Uređenje obalnog područja potrebno je provoditi uvažavanjem temljenih načela iz Uredbe, a koji se odnose na potrebu očuvanja prirodnih, kulturnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti uz osiguranje javnog interesa u korištenju pomorskog dobra, te slobodnog pristupa obali.

BESPRAVNA IZGRADNJA

Tijekom svih izvještajnih razdoblja pa tako je potrebno i ovim Izvještajem kao prostornu činjenicu konstatirati gradnju izvan građevinskih područja koja zauzima površinu od oko 100 ha i locirana je na području “Monte Turco“ u neposrednoj blizini zdenaca Valdragon i Jadreški, te manjim djelom u okolici naselja Štinjan. Ovaj oblik izgradnje proizveo je urbanistički potpuno nekoncipiran i usitnjen prostor.

Grad Pula se suočio sa problemom bespravne izgradnje i kroz izradu Prostornog plana uređenja grada Pule koji u okviru svojih planskih rješenja mora ponuditi odgovore i utvrditi mjere za sanaciju takve izgradnje.

Izmjenama Zakona o prostornom uređenju u djelu parcelacije zemljišta uvedene su novine kojima će se u cilju kontrolirane i planske parcelacije zemljišta otežati parcelacija zemljišta kao isključivog proizvoda trgovačkih odnosa vlasnika i kupaca.

INFORMACIJSKI SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA

Pod Informacijskim sustavom vezanim uz podatke o prostoru prvenstveno se podrazumijeva Geografski Informacijski sustav, poznatiji pod nazivom GIS, kojemu je zadatak omogućiti bržu i jednostavniju dostupnost do relevantnih informacija (aktivnosti na istraživanju, iskorištavanju, zaštiti i planiranju prostora) sve u cilju efikasnijeg i svrsishodnijeg gospodarenja prostorom i njegovim resursima.

GIS je integrirani informacijski sustav izrađen modernim programskim alatima (ORACLE, ESRI GIS) koji objedinjuju grafičke i pisane podatke u jedinstvenu bazu podataka. Potrebna se informacija prikazuje sažeto i jasno, u formi mape uz popratno izvješće, omogučavajući onima koji odlučuju fokusiranje problema i pronalaženje pravoga rješenja istovremeno ih rasterećujući od nepotrebnih "pokušaja razumijevanja" dobivenog podatka.

Takve mogućnosti izdvajaju GIS alate od ostalih informacijskih sistema te ga, a radi mogućnosti integracije informacija, čine vrijednim u vrlo širokoj primjeni omogućavajući obradu postojećeg stanja, predviđanje rezultata te konačno, temeljem dobivenih podataka, planiranje strategije razvoja.

Prepoznavši prednosti navedenih alata i u Gradu Puli je započeta izrada GIS-a Grada Pule sa ciljem izrade cjelovitog i integriranog geografskog informacijskog sustava temeljenog na podacima katastarskih i zemljišno - knjižnih evidencija na koje se nadograđuje cijeli spektar grafičkih i pisanih informacija o prostoru namijenjenih različitim korisnicima - od službi jedinica lokalne samouprave (u ovom slučaju službi Grada Pule) do vanjskih korisnika koji imaju potrebu za brzim pristupom podacima o stanju u prostoru (projektne tvrtke, javno bilježnički uredi, odvjetnički uredi etc.).

Razvoj projekta GIS započinje stvaranjem osnovnog sloja - digitalne podloge grada Pule koja se tijekom svojeg razvoja nadopunjuje različitim važnim informacijama o prostoru (stvarnom načinu iskorištavanja prostora, postojećoj infrastrukturi, popisnim i statističkim krugovima, komunalnimzonama, gradskim četvrtima, mjesnim odborima, granicama statističkih i popisnih krugova, skeniranim katastarskim planovima nove izmjere, planom namjene važeće dokumentacije prostora - Generalni urbanistički plan grada Pule, podacima o stanovništvu vezanim uz jedinstveni pojam - adrese, adresama i kućnim brojevima sa posebnom vezom starog i novog nazivlja).

Nadogradnja formiranih baza podataka prepoznaje se i kroz nekolicinu izrađenih studija te novostvorenih baza podataka (Studija poljoprivrednih površina Grada Pule, Studija zelenih i rekreacijskih površina Grada Pule, Plan i raspored kioska na području Grada Pule, pokrivenost grada prostornim planovima). Nezaobilazne ortofoto snimke prostora koje nude veliku količinu podataka a moguće ih je obraditi, analizirati i pohraniti upravo pomoću geografskih informacijskih sustava, nezamjenjivo su sredstvo praćenja permanentnih promjena u prostoru i također su sastavni dio jedinstvene baze podataka.

Iako nadogradnja formiranih baza podataka u posljednje vrijeme nije zadovoljavajućeg intenziteta, nizu nadogradnji pridružiti će se i nova generacija urbanističkih planova izrađenih GIS tehnologijom pri čemu je potrebno posebno naglasiti strateški razvojni dokument - Generalni urbanistički plan Grada Pule.

SUDJELOVANJE JAVNOSTI

Javna rasprava u procesu planiranja temeljni je institut ostvarivanja prava i potreba svih korisnika prostora u svezi s odlučivanjem o budućem razvoju, uređenju i zaštiti prostora.

Javna rasprava kao formalni oblik za sudjelovanje javnosti u postupku donošenja prostornih planova nalazi se na koncu procesa stručne izrade kada su planska rješenja već definirana pa promjene u večini slučajeva nisu moguće bez većeg utjecaja na širi prostor.

Prepoznavajući navedeni problem kao i problem kasnog uključivanja predstavničkog tijela (pri samom donošenju), te tretirajući propis koji regulira sudjelovanje javnosti temeljnim i minimalnim okvirom, Grad Pula je u postupku donošenja novog Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana bitno proširio postupak donošenja.

Rasprave o koncepcijskim rješenjima oba plana provedene su na Gradskom vijeću, te po svim mjesnim odborima, uvid u prijedloge planova koji su upućeni u raspravu omogućen je na internet stranicama Grada Pule, javna izlaganja i uvid organizirani su po svim mjesnim odborima, a za obradu pristiglih primjedbi osnovano je posebno povjerenstvo u koje su uključeni predsjednici svih mjesnih odbora.

Pravovremeno i kontinuirano praćenje izrade svih vrsta dokumenta prostornog uređenja kroz određeno razdoblje proizvesti će bolju upućenost šire javnosti za praćenje promjena u prostoru, a time ubrzati sam postupak donošenja koji danas zbog svoje duljine često upitnim postavlja početna planska rješenja i odluke.

ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

U vremenu od 1994. godine režim uređivanja prostora grada Pule definiran je dvogodišnjim Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Područje grada pokriveno je slijedećim prostornim planovima:

PROSTORNI PLAN	PODRUČJE	POVRŠINA OBUHVATA (ha)	NAPOMENA -SMJERNICE-
PROSTORNI PLAN OPĆINE PULA	TERITORIJ GRADA PULE	4150	Plan datira iz 1983. godine a mijenjan je tijekom 1984,1987,1993,1997,1998 i 2001. godine.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA PULE	GRAĐEVINSKO PODRUČJE GRADAPULE	3098	Plan datira iz 1983. godine a mijenjan je tijekom 1987,1989 i 1996. godine.
PUP VERUDA I	DIO NASELJA VERUDA	21,3	Plan datira iz 1989. godine. Za obuhvat područja postoji potreba izrade novog plana u cilju prilagodbe sadašnjim potrebama i saznanjima za korištenjem prostora te prilagodbe novonastalim vlasničkim odnosima.
PUP “ CENTAR ZA ZAŠTITU OD POŽARA“	MONTE ŠERPO PREMAOBILAZNICI	5,3	Plan datira iz 1991. godine.Za obuhvat plana postoji potreba revidiranja-izrada novog po donošenju GUP-a
PUP “SLOVENIJALES “	INDUSTRIJSKA ZONA ŠIJANA	2,5	Plan datira iz 1988. godine. Neprilagođen današnjim planskim Rješenjima.
PUP “ STARI GRAD PULA “	ŠIRE PODRUČJE STAROGRADSKE JEZGRE	69,6	Plan datira iz 1992. godine a mijenjan je tijekom 1992 i 1997. godine, a u tijeku su njegove izmjene i dopune.
DPU “ BUNARINA “	REKREACIJSKO PODRUČJE BUNARINA	11,6	Plan datira iz 2000. godine.
DPU “ ICI “	KRUG TVORNICE	8,8	Plan datira iz 2000. godine.
DPU “ KUPALIŠTE STOJA “	KUPALIŠTE STOJA	1,56	Plan datira iz 2000. godine.
PUP “ B.I. ULJANIK PULA “	KRUG BRODOGRADILIŠTA	30,9	Plan datira iz 1991. godine a mijenjan je tijekom 1991. i 2001. godine. Izmjenama 2001. godine stavljen je izvan snage dio plana za područje Otoka za koji je pokrenuta izrada novog detaljnog plana.
DPU “ VALKANE “	GRADSKO KUPALIŠTE	7,0	Plan datira iz 2003. godine i dio je ispunjenja obveze utvrđene proteklim Programom mjera
DPU “ ULJANIK OTOK “	DIO PROSTORA BRODOGRADILIŠTA	13,5	Plan datira iz 2004. godine i dio je ispunjenja obveze utvrđene proteklim Programom mjera

Osnovne smjernice prostornog razvitka odnose se na jasnu potrebu upravljanja prostorom koje se temelji na planskim dokumentima, a sastoji se od niza koraka i instrumenata pomoću kojih se ostvaruju zacrtana opredjeljenja i ciljevi. Zadaća prostornih planova je da planskim postupcima osiguraju održivi razvitak na načelima integralnog pristupa zaštite prirodnih vrijednosti.

Izrada prostornih planova te njihova provedba mora se voditi po postavljenim ciljevima i načelima razvoja prostornog uređenja te mora biti apsolutno koordinirana u svim fazama. Ti ciljevi i načela kao temeljna opredjeljenja ne smiju se “izgubiti“ ni u jednom dijelu procesa od planiranja do korištenja prostora. Međutim, provedba prostornih planova kao temeljno načelo upravljanja prostora potpuno je izvan kontrole Grada kao jedinice lokalne samouprave u smislu da se svodi na sudjelovanje kao stranke u postupku kada su za to ispunjeni uvjeti primjenom Zakona o općem upravnom postupku.

Potpuno kontrolirani prostorni razvitak sukladno usvojenim načelima i ciljevima razvoja zahtjeva potpunu pokrivenost planovima nižeg reda (Urbanistički planovi uređenja i Detaljni planovi uređenja).

Zakonom o prostornom uređenju iz 1994. godine uvodi se nova generacija prostorih planova koja zahtjeva sustavno uvođenje novih polazišta i procedura u izradi i donošenju prostornih planova. Prostorno planiranje i prostorne planove potrebno je prepoznati kao važan mehanizam upravljanja vlastitim prostorom. Izvore financiranja kao vrlo ograničavajući čimbenik prema konačnom cilju potpune pokrivenosti područja odgovarajućim prostornim planovima treba iznaći kroz adekvatno uključivanje u pripremu zemljišta, te analizu novostvorenih vrijednosti kroz izradu prostorno planske dokumentacije.

GUP-om Grada Pule iz 1983 godine (važećim dokumentom do trenutka usvajanja novog plana), temeljem planskog sustava za Grad Pulu određen je policentričan razvoj grada. Ovakav model, trebao je omogućiti uravnoteženi razvoj i smanjenje pritiska na centar, disperziju funkcija i podizanja standarda životnog prostora na cijelom području Grada. Međutim,

ova planski postavljena organizacija prostora nije saživjela i to prvenstveno iz razloga neutemeljenosti plana na vlasničkim odnosima.

Detaljnije uređenje prostora u pogledu volumena i vrste izgradnje provodi se Odredbama za provođenje Prostornog plana općine Pula koje se primjenjuju za cijelo područje bivše općine Pula izdavanjem lokacijskih dozvola. Obzirom da se, kao što je rečeno, isti kriteriji u pogledu izgradnje primjenjuju kako za Grad Pulu tako i za ostala prigradska naselja, u djelu provođenja izostaju mjere koje bi osigurale urbano prepoznatljiv razvoj područja, a koje su kao značajan doprinos zaštiti krajobraznih vrijednosti ,uključene u novi prijedlog Generalnog urbanističkog plana.

Zbog svojih nedovoljne određenosti važeći GUP grada Pule je u provođenju djelomičan i odnosi se uglavnom na rezervaciju prostora kroz utvrđene namjene. Ono što se pokazalo kao pozitivna strana ovog ograničavajućeg karaktera je očuvanje prostora za realizaciju javnih funkcija kao i činjenica da su rezervacijom prostora ipak stvorene planske barijere unutar kojih se mogao čitati primarni model razvoja Grada.

Nova generacija prostornih planova prvenstveno Prostorni plan uređenja Grada i Generalni urbanistički plan trebaju ponuditi novu koncepciju i rješenja razvitka Grada u svim segmentima utjecaja.

Navedeni prostorni planovi nalaze se u fazi pred utvrđivanje konačnih prijedloga. Javna rasprava za oba plana je provedena tijekom mjeseca veljače 2003 i siječnja 2004. Za prostorni plan uređenja od strane Gradskog poglavarstva je prihvaćeno Izvješće o javnoj raspravi i trenutno je u izradi prijedlog Konačnog prijedloga plana.

Za Generalni urbanistički plan u tijeku je obrada primjedbi pristiglih tijekom javne rasprave.

U smislu poštivanja zakonskih obveza i potrebe jasnijeg opredjeljenja prema prostoru, Programom mjera potrebno je utvrditi potrebu izrade prostornih planova unutar osnovnih opredjeljenja kako slijedi:

• 
  u svrhu zaštite obalnog područja Generalnim urbanističkim planom utvrditi obvezu izrade detaljne urbanističke dokumentacije za neizgrađena područja, odnosno urbanističkih planova uređenja (ukuliko već ne postoje detaljnji ) za izgrađena područja.
  
• 
  preostala izgrađena gradska područja postupno pokrivati urbanističkim planovima uređenja koji omogućavaju rezervaciju prostora za prometne i ostale infrastrukturne koridore, javne sadržaje, te detaljnije i prostoru primjenjenije utvrđuju ostale prostorne pokazatelje
  
• 
  područja za koja je evidentirano da su većinom u vlasništvu grada pripremati za izgradnju kroz izradu detaljnih planova uređenja koji omogućuju bržu realizaciju i jasno utvrđuju zahtjev grada prema određenom prostoru.
  
• 
  generalno gledano načelni stav je da se realizaciji zahvata u prostoru unutar građevinskog područja ne pristupa prije donošenja odgovarajućeg prostornog plana užeg područja
  

Sve prethodno navedena opredjeljenja potrebno je potvrditi Prostornim planom uređenja i Generalnim urbanističkim planom grada Pule kao jedinim dokumentima kojima se sukladno Izmjenama Zakona o prostornom uređenju utvrđuje obveza izrade prostornih i urbanisitičkih planova.

GEODETSKE PODLOGE

Geodetske podloge i ostala kartografska dokumentacija jedan je od preduvjeta za pripremu kvalitetnih i aktualnih dokumenata prostornog uređenja i jedno od ograničenja za njihovo pravovremeno donošenje.

Za potrebe izrade novog Generalnog urbanističkog plana, a za cjeloviti teritorij Grada Pule izrađena je nova Hrvatska osnovna karta u MJ 1: 5000 koja predstavlja jedinu ažurnu dokumentaciju cjelovitog područja. Za iste potrebe, a kao neophodna podrška naročito u analitičnom dijelu, izrađen je digitalni ortofoto snimak područja Grada Pule.

Pokrivenost Grada Pule ažurnim geodetskim podlogama manja je u dijelu podloga nižeg mjerila iz razloga njihove koncentriranosti na područja za koja se izrađuje detaljna urbanistička dokumentacija. Kao podloge za izradu prostorne dokumentacije izrađene prije Zakona o prostornom uređenju izrađene su gedetske podloge za večinu područja Grada Pule koje se u djelovima koji nisu doživjeli značajnije prostorne promjene mogu smatrati ažurnima, te je potrebna njihova nadogradnja u svrhu usklađenja s propisima koji danas reguliraju njihov sadržaj.

OCJENA PROVEDENIH MJERA

Režimi zaštite i uređivanja prostora utvrđeni isteklim dvogodišnjim Programom mjera odnose se na zaštitu obalnog prostora i utvrđivanje temeljnih načela.

Pretpostavljajući zaštitni obalni pojas kao područje od posebnog interesa za Grad Pulu, utvrđena je zabrana uređivanja prostora bez važeće detaljne urbanističke dokumentacije.

Iako ponekad ograničavajuća ovakva odredba osigurala je daljnju zaštitu ovog dijela prostora od nekontrolirane izgradnje.

REALIZIRANOST IZRADE PROSTORNIH PLANOVA UTVRĐENIH ISTEKLIM DVOGODIŠNJIM PROGRAMOM

(«Službene novine» Grada Pule br. 13/02 i 15/03)

- PROSTORNI PLANOVI KOJI SU BILI U FAZI IZRADE PRI DONOŠENJU ISTEKLOG PROGRAMA MJERA I PROSTORNI PLANOVI ČIJA JE POTREBA IZRADE UTVRĐENA ISTEKLIM PROGRAMOM MJERA

NAZIV PLANA	STANJE REALIZACIJE
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA PULE	Provedena javna rasprava, usvojeno izvješće o javnoj raspravi
GENERALNI URBANISTIČKI PLANA GRADA PULE	Provedena javna rasprava - u postupku obrada primjedbi pristiglih tijekom javne rasprave
DPU “ LUNGO- MARE ”	U odnosu na smjernice iz novog Generalnog urbanističkog plana Grada Pule ( lokacija pročišćivača ) nastavak na izradi plana uslijediti će po donošenju novog GUP-a
DPU “ MOLO CARBONE ”	Program gradnje dostavljen od strane Investitora za potrebe pokretanja procedure Prethodne rasprave o prijedlogu Plana u suprotnosti je sa važećim Generalnim urbanističkim planom, te je isti potrebno revidirati u smislu opredjeljenja za buduće korištenje prostora.
DPU « MARINA VERUDA »	Nevezano za iskazanu potrebu Investitora za izmjenom koncepcijskih rješenja iz novog Generalnog urbanističkog plana Grada Pule dostavljen je Program gradnje u svrhu pokretanja procedure Prethodne rasprave o prijedlogu plana.
UPU « ŠTINJAN »	Izrada urbanističkog plana uređenja nastavljena je do faze izrade prijedloga Plana za prethodnu raspravu no, obzirom na primjedbe zaprimljene tijekom javne rasprave o prijedlogu Generalnog urbanističkog plana Grada Pule procijenjuje se da nije moguće provesti daljnju proceduru do zauzimanja stava na nivou Generalnog plana.
PUP « STARI GRAD »	Pokrenut postupak izrade Izmjena i dopuna Plana - u tijeku je javna rasprava
DPU « ZELENIKA »	Pokrenut postupak izrade - Izrađen prijedlog Programa uređenja područja a po prihvaćanju istoga nastaviti će se daljna procedura izrade plana.
DPU « BRODO-GRADILIŠTE PULA »	Izrađen Program gradnje za potrebe pokretanja procedure prethodne rasprave

Proteklim Programom mjera utvrđena je potreba izrade i slijedećih dokumenata prostornog uređenja:

• 
  UPU “Istočna poslovna zona”
  
• 
  DPU “Valovine”
  
• 
  DPU “Lučica Delfin”
  
• 
  DPU “Veruda I”
  
• 
  DPU “Veruda II”
  
• 
  DPU “Pragrande”
  
• 
  UPU “Štinjan-Karšiole”
  

Izrada navedenih dokumenata prostornog uređenja nije realizirana iz razloga što se osnovne smjernice područja za koja se izrađuju temelje na planskim
rješenjima iz novog Generalnog urbanističkog plana, čija je procedura donošenja odužena i iz razloga bitno proširenog postupka izrade.

Obveza stavljanja izvan snage pojedinih postornih planova realizirana je za dio PUP-a područja BI Uljanik.

Za PUP Centar za zaštitu od požara i za PUP Slovenijales pokretanje postupka stavljanja izvan snage povoljnijim se procjenje tek po donošenju novog Generalnog urbanističkog plana.

Za šire područje starogradske jezgre povoljnijim se procjenjuje izrada Izmjena i dopuna važećeg PUP-a, a izrada UPU-a i dalje kao konačan cilj.

IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA

VODA I ODVODNJA
Programom praćenja kakvoće prirodnih resursa voda uključenih u vodoopskrbu u Istarskoj županiji, koji se provodi putem Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, obuhvaćene su prirodne, neprerađene vode. Na temelju godišnjih ispitivanja Zavod izrađuje godišnju statističku obradu te donosi ocjenu kakvoće voda izvorišta i zdenaca koji se koriste u vodoopskrbi. Izvješće za 2003. godinu prihvatilo je Poglavarstvo Istarske županije.

Na kakvoću podzemnih voda direktno utječu kvaliteta zaštite u slivnom području, dispozicija i pročišćavanje otpadnih voda i dispozicija otpada.

Bunari su za vodoopskrbu grada Pule osnovni prirodni resurs vode.

Po svojim geokemijskim osobinama voda svih bunara je vrlo slična, voda je izuzetno tvrda (20-25°nj s rasponima do 29°nj) s visokom mineralizacijom (500-700mg/l) što ima za posljedicu visoku elektrovodljivost. Temperatura je ujednačena i kreće se od 14-15°C, mutnoća na bunarima je vrlo niska. Kritični pokazatelj kakvoće voda na gotovo svim bunarima je sadržaj nitrata (krajnji proizvod mineralizacije odnosno oksidacije dušikovih spojeva), što je glavni razlog zbog kojega su neki bunari isključeni iz vodoopskrbe. Povišeni sadržaj nitrata prvenstveno je pokazatelj nepropisnog zbrinjavanja otpada i otpadnih voda (naročito putem septičkih jama), poljoprivrednih i drugih aktivnosti u kojima se ili koristi anorganski nitrat ili generira kao produkt oksidacije organskih tvari. Vrijednosti mineralnih ulja kreću se oko MDK vrijednosti uz samo povremena prekoračenja.

Pokazatelji koji zahtijevaju obradu vode prije upuštanja u vodoopskrbni sustav su mutnoća, nitrati, bakteriološki pokazatelji i mineralna ulja. Sadašnji stupanj obrade sirove vode ne omogućava postizanje standarda vode za piće na bunarima koji imaju sadržaj nitrata iznad 10mgN/l.

Uspostava komunalnih standarda (sabirne jame, sustav odvodnje, kontrolirana odlagališta otpada) i efikasnije sprječavanjem bespravne izgradnje, bespravnog bušenja u cilju iznalaženja podzemnih voda, nekontrolirane uporabe mineralnih gnojiva u konačnici će imati značajne učinke na stagnaciju onečišćenja podzemnih resursa vode.

U tom cilju nastavljeno je s aktivnostima za uspostavu cjelovitog sustava odvodnje grada Pule. Izrađena je studija cjelovitog sustava s prijedlogom nove lokacije uređaja za pročišćavanje na Dolinki, a postojeći projekt sustava postaje I faza izgradnje sustava s privremenim korištenjem lokacije pročiščivača na Valkanama.

Negativni utjecaj otpadnih voda iz septičkih jama znatno je smanjen izgradnjom sustava odvodnje u istočnom dijelu naselja Veli Vrh (CS Kapeleri), na području Zelenike i istočnom dijelu Busolera, a izgradnjom glavnog kolektora u staroj jezgri naselja Štinjan i produženjem fekalnog kolektora Pragrande (budući kolektor za Šikiće i Škatare) omogućen je priključak objekata na sustav odvodnje, a time i sanacija septičkih jama odnosno smanjenje njihovog direktnog utjecaja na onečišćenje tla i podzemnih voda.

MORE
Pokazatelji kakvoće mora koji se dobivaju mjerenjem su temperatura, pH i mikrobiološki pokazatelji (ukupne koliformne bakterije – TC, fekalne koliformne bakterije – FC, fekalni streptokoki – FS). Ocjena kakvoće na morskim plažama provodi se prema propisanim vrijednostima mikrobioloških pokazatelja, a već se niz godina u Istarskoj županiji koriste interni kriteriji kojima se pojedine plaže, na osnovu izmjerenih podataka, a radi boljeg sagledavanja stanja, svrstavaju u more visoke sanitarne kakvoće, more podobno za kupanje, more na kojima se javlja povremeno onečišćenje i zagađeno more.

Tijekom 2003. i 2004. godine na osnovu programa praćenja kakvoće mora na plažama, na području grada Pule analizirano je 20 lokacija (po 10 uzoraka u sezoni kupanja na svakoj lokaciji), od kojih je za 7 lokacija provedbu programa financirao Grad Pula.

Sve lokacije na području grada Pule su tijekom sezone kupanja u 2003. godini bile u kategoriji more podobno za kupanje, a u sezoni kupanja u 2004. godini 15 lokacija je bilo u kategoriji more podobno za kupanje dok je 5 lokacija bilo visoke sanitarne kakvoće.

Rezultati godišnje obrade kakvoće mora na plažama ažuriraju se na WEB stranicama Istarske županije. Izvješće o kakvoći mora na morskim plažama u Istarskoj županiji u sezoni kupanja u 2003. godini prihvatilo je Poglavarstvo Istarske županije.

ZRAK
Statističkom godišnjom obradom relevantnih pokazatelja onečišćenja zraka Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, sukladno propisanoj metodologiji vrši kategorizaciju kavoće zraka.

Za područje grada Pule tijekom 2003. godine obrađeni su podaci s automatske postaje i 5-7 mjernih postaja klasičnog tipa (sumpor dioksid,dušik dioksid i dim 5 postaja, a taložna tvar 7 postaja).

Sumpor dioksid

- na svim postajama najviša 24-satna koncentracija nije prelazila preporučenu vrijednost (PV_M – 125 µg/m³)

- srednja godišnja koncentracija nije prelazila preporučenu vrijednost (PV-50 µg/m³ ), a kretala se u rasponu od 14,7-26,0 µg/m³

Dim

- srednja godišnja koncentracija nije prelazila preporučenu vrijednost (PV-50 µg/m³ ), a kretala se u rasponu od 7,0 -24,0 µg/m³

Taložna tvar

• 
  preporučena vrijednost (PV 200 mg/m²) nije izmjerena ni na jednoj postaji, a srednja godišnja vrijednost kretala se od 115-156 mg/m²
  
• 
  tijekom 2003. godine zabilježen je lagan pad količine ukupne taložne tvari na svim mjernim mjestima u Puli
  

Dušik dioksid

- srednje godišnje koncentracije kretale su se u rasponu od 8,1 do 20,1 µg/m³ i bile su niže od PV (40 µg/m³)

Zrak se u području cijelog grada Pule po svim pokazateljima svrstava u I. kategoriju.

Izvješće o kakvoći zraka za 2003. godinu prihvatilo je Poglavarstvo Istarske županije, a podaci o kakvoći zraka za 2004. godinu obrađuju se od strane Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i za sada nema indikacija da će srednje godišnje koncentracije polutanata biti više od preporučenih vrijednosti, odnosno da će po ijednom pokazatelju zrak na području Pule biti svrstan u drugu kategoriju zraka.

OTPAD
Gospodarenje otpadom utvrđeno je kao najproblematičnije područje zaštite okoliša u Hrvatskoj. Nedostaje Plan gospodarenja otpadom, a kapaciteti oporabe, recikliranja i zbrinjavanja su nedostatni i daleko ispod europskih standarda. Donošenjem Zakona o otpadu (prosinac 2004.) osigurano je cjelovito usklađivanje s pravnom regulativom Europske unije koja se odnosi na gospodarenje otpadom. Donošenjem provedbenih propisa na nivou države kojima će se urediti način, postupci i uvjeti gospodarenja otpadom i posebnim vrstama otpada, stvoriti će se uvjeti za kvalitetnu pripremu Plana gospodarenja otpadom za Grad Pulu. Navedeni Plan mora biti usklađen s planovima višeg reda (županije i republike), a prilagođen uvjetima i tehnologiji zbrinjavanja otpada na odlagalištu Kaštjun.

Za područje grada Pule zbrinjavanje komunalnog otpada vrši se na odlagalištu Kaštijun. Postojeće odlagalište ne zadovoljava uvjete prema propisu o odlagalištima I. kategorije, ali je priprema dokumentacije za sanaciju i izgradnju odlagališta u tijeku. Za sanaciju odlagališta (I faza) u tijeku je priprema dokumentacije u postupku ishođenja građevinske dozvole, a za II fazu je potrebno odabrati najprihvatljiviju tehnologiju obrade otpada i provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Zbog nedovoljne istraženosti podataka koji bi ukazivali na potencijalni utjecaj odlagališta na okoliš, a posebno na podzemne vode, tijekom 2003. i 2004. godine (jednogodišnji hidrološki ciklus od rujna 2003. do rujna 2004. godine) pristupilo se praćenju kakvoće podzemnih voda u široj zoni odlagališta s ciljem dobivanja realnih pokazatelja za ocjenu eventualnog utjecaja. Rezultati postojećih i izvedenih geoloških istraživanja ukazuju na postojanje rasjednih i pukotinskih zona u neposrednoj okolini odlagališta. Na temelju rezultata istraživanja i obrade kemijskih analiza prikupljenih uzoraka podzemnih voda, zdenci (bušotine) nizvodno od odlagališta pokazuju povišeni sadržaj pojedinih promatranih pokazatelja. Koncentracije praćenih parametara, obzirom na područje intenzivnih poljoprivrednih aktivnosti (pogotovo u slučaju sadržaja spojeva dušika i fosfora) nisu ukazale na jasan i nedvosmislen utjecaj odlagališta na podzemne vode. Generalno se može izdvojiti zona jugoistočno od odlagališta u kojoj je kakvoća podzemnih voda na temelju pojedinih praćenih parametara lošije kakvoće i gdje je moguće da procjedne vode odlagališta pri kišnim epizodama prelijevaju ili ispiru materijal odložen na stijenskoj podlozi. Svi dobiveni podaci biti će osnov za utvrđivanje dodatnih mjera zaštite u postupku procjene utjecaja na okoliš odlagališta.

Tijekom 2003. i 2004. godine na odlagalište Kaštijun je odloženo:

	2003 god.	2004 god.
neopasni tehnološki otpad	9.233 m^3	11.930 m^3
mješani komunalni otpad	176.077 m^3	198.077 m^3
UKUPNO	185.310 m^3	210.007 m^3

Iz komunalnog otpada je izdvojeno:

	2003 god.	2004 god.
papir i karton	4.433,37 m^3	6.349,63 m^3
ostali metali	26,75 t	142,67 t
stare gume		73,00 m^3
staklo	43,51 t	43,33 t

Za odlaganje građevinskog otpada i otpada od rušenja određen je dio kamenoloma Valmarin, na koji je tijekom 2003. i 2004. godine odloženo 99.300 m³ građevinskog otpada i otpada od rušenja.

Na području grada Pule evidentirano je 50 lokacija s otpadom odloženim izvan odlagališta (nelegalna odlagališta). Do sada su evidentirani osnovni podaci o svim lokacijama (koordinate odlagališta, površina odlagališta, količina i vrsta odloženog otpada i fotodokumentacija za svaku pojedinu lokaciju). Procjenjuje se da je ukupna površina svih odlagališta oko 104.113 m², a volumen odloženog otpada procjenjuje se na oko 139.000 m³. Neke od lokacija su sanirane, ali se svakodnevno pojavljuju nove, a veći dio lokacija nalazi se unutar šumskogospodarskog područja, odnosno na pristupnim putevima u šumicama u Štinjanu, Velom Vrhu, Valmarinu, Busoleru i Šijanskoj šumi.

U svrhu kvalitetne pripreme podataka za izradu Plana sanacije predstoji još analiza vlasništva za navedene lokacije, analiza blizine objekata prirodne i kulturne baštine, zaštićenih objekata prirode i vodnih resursa.
ZELENE POVRŠINE
Grad Pula iznimno obiluje zelenim površinama i to najvećim djelom šumskim, zatim poljoprivrednim zemljištem, gradskim parkovima i dr. U svrhu inventarizacije i valorizacije izrađuje se baza podataka o zelenim površinama koja osim navedenog podrazumjeva i atributizaciju i fotodokumentaciju. Do danas je obrađeno i ucrtano u podlogu u digitalom obliku šumskogospodarsko područje (ŠGP) i zelene površine obuhvaćene programom održavanja. Prema dosadašnjim podacima oko 50% površine unutar užeg gradskog područja (GUP-a) predstavljaju zelene površine.