NAZIV PREDMETA
|
Mediji i društvo
|
Kod
|
UAD109
|
Godina studija
|
3/V.
|
Nositelj/i predmeta
|
doc.Dejan Kršić
|
Bodovna vrijednost (ECTS)
|
3
|
Suradnici
|
dr. sc. Valerija Barada v. asist., znan. sur.
|
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
|
P
|
S
|
V
|
T
|
30
|
15
|
|
|
Status predmeta
|
Obvezni
|
Postotak primjene e-učenja
|
|
OPIS PREDMETA
|
Ciljevi predmeta
|
Sociološka definicija medija te odnos medija i društva kroz prikaz relevantnih teorija (one koje se tiču strukture medija i one koje se tiču publike). Pregled povijesti nastanka i utjecaja raznih medija: tisak, knjiga, novine, film, radio, televizija. Tzv. digitalna revolucija i promjene medijskog okoliša. Odnos popularne kulture i medija kroz analizu dokumentarnih filmova o prikazima muškosti i ženskosti u reklamnoj industriji te glazbenoj industriji.
|
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
|
Izvršen upis u V. semestar preddiplomskog studija Film i video.
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
|
Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti/ce će biti sposobni:
-
prepoznati relevantne teorije koje se bave proučavanjem medija
-
analizirati odnos medija i društvenog konteksta
-
koristiti sociološke pojmove u kritičkom obrazlaganju sadržaja popularne kulture
-
usmeno i pisano argumentirati vlastiti primjer odnosa medija i društva
|
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
|
Na predavanjima se obrađuju teorijski pristupi u području sociologije za analizu odnosa medija i društva. Na seminarima se metodom detaljnog čitanja analizira jedan teorijski tekst te gledaju dokumentarni filmovi o predmetnim temama. Studenti vode dnevnik vlastitog medijskog korištenja, koji se analiziraju primjenom obrađivanih teorija. Studenti predaju završni ispitni rad u obliku Word dokumenta dužine 4-6 kartica s minimalno tri bibliografske jedinice.
-
Uvod u kolegij: Temeljni pojmovi: mediji, komuniciranje, kultura (2P+1S)
-
Teorijski pristupi – doba medija, masovnost i komunikacija, struktura medija i publika. McLuhan i razumijevanje medija. (2P+1S)
-
Teorijski pristupi 2 – masovnost i komunikacija, struktura medija i publika. Kulturne različitosti u medijima. McLuhan i razumijevanje medija 2. (2P+1S)
-
Teorijski pristupi 3 – struktura medija: pluralističke teorije. McLuhan i razumijevanje medija 3. (2P+1S)
-
Teorijski pristupi 4 – struktura medija: marksističke teorije. McLuhan i razumijevanje medija 4. (2P+1S)
-
Teorijski pristupi 5 – struktura medija: neomarksističke teorije i kulturna hegemonija, Glasgowska skupina; Organizacijski faktori – struktura i djelovanje. McLuhan i razumijevanje medija 5. (2P+1S)
-
Teorijski pristupi 6 – publika: Hipodermički model; Normativni model i dvostupnjeviti tijek masovnoga komuniciranja. McLuhan i razumijevanje medija 6. (2P+1S)
-
Teorijski pristupi 7 – publika: Model zadovoljenja potreba; Interpretativni model; Strukturirani interpretativni model. Prikazivanje muškosti u hip-hop kulturi. (2P+1S)
-
Teorijski pristupi 8 – publika: razumijevanje prijama poruke od publike: treća faza; Postmodernost. Prikazivanje žena u medijima. (2P+1S)
-
Digitalni mediji i društvo 1 – Temeljni pojmovi – informacijsko društvo, umreženo društvo. Prikazivanje stereotipa u medijima, (2P+1S)
-
Digitalni mediji i društvo 2 – Demokratizirajući potencijal. Komercijalizacija mladih u medijima. (2P+1S)
-
Digitalni mediji i društvo 3 – Privatnost i cenzura u digitalnim medijima.
-
Digitalni mediji i društvo – Digitalni jaz. (2P+1S)
-
Analiza dnevnika korištenja medija i rasprava. (2P+1S)
-
Završni susret: pregled kolegija, priprema za vlastitu analizu (pisano i usmeno) (2P+1S)
|
Vrste izvođenja nastave:
|
x predavanja
x seminari i radionice
vježbe
on line u cijelosti
mješovito e-učenje
terenska nastava
|
x samostalni zadaci
x multimedija
laboratorij
mentorski rad
korekcije (na nastavi i online)
|
Obveze studenata
|
Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, vođenje medijskog dnevnika, izrada pisanog rada.
|
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
|
Pohađanje nastave
|
1,5
|
Istraživanje
|
|
Praktični rad
|
|
Eksperimentalni rad
|
|
Referat
|
|
Vježbe (Ostalo upisati)
|
|
Esej
|
|
Seminarski rad
|
0,5
|
(Ostalo upisati)
|
|
Kolokviji
|
|
Usmeni ispit
|
|
(Ostalo upisati)
|
|
Pismeni ispit
|
1
|
Projekt
|
|
(Ostalo upisati)
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
|
Znanje će se provjeravati i ocjena dodijeliti temeljem sudjelovanja u vježbama i kvalitetom svladavanja pojedinih metoda istraživanja što iznosi 40% ocjene. Izlaganje vlastitog istraživačkog projekta i predaja završnog pisanog rada iznosi 60% ocjene.
Prilikom upisa ocjene studentima će se obrazložiti svi elementi završne ocjene i dati preporuke za daljnji rad.
|
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
|
Naslov
|
Broj primjeraka u knjižnici
|
Dostupnost putem ostalih medija
|
M. Haralambos, M. Holborn, Sociologija: teme i perspektive (relevantna poglavlja), Zagreb: Golden marketing, 2002. |
Potrebni dijelovi
|
ne
|
A. Giddens, Sociologija (relevantna poglavlja), Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2007.
|
Potrebni dijelovi
|
ne
|
P. Burke, A. Briggs, Socijalna povijest medija – Od Gutenberga do Interneta, Zagreb: Pelago, 2011.
|
1
|
ne
|
M. McLuhan, Razumijevanje medija. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga, 2008.
|
1
|
ne
|
Dopunska literatura
|
D. Abertazzi, P. Cobley, The Media: An Introduction. 3rd Edition. Harlow: Pearson Education Limited.
a)A. Athique, Digital Media and Society: An Introduction. Cambridge, Malden: Polity, 2013. b)N. Carr, Plitko. Što internet čini našem mozgu, Zagreb: Jesenski i Turk, 2011. c)Sh. Turkle, Sami zajedno. Zašto očekujemo više od tehnologije a manje jedni od drugih, Zagreb: TIM Press, 2012. B. Winston, Media Technology and Society: A History: from the Telegraph to the Internet, Routledge: Psychology Press, 1998. |
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
|
U skladu sa standardima i propisima Sveučilišta u Splitu (završno anketiranje studentata).
Kontinuirana razmjena povratnih informacija o kvaliteti nastave i zadataka sa studentima/cama tijekom semestra (usmeno i putem elektronske pošte).
|
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
|
Svako prepisivanje, izmišljanje ili krivotvorenje koncepata, ideja ili pisanih osvrta smatra se izrazom akademskog nepoštenja. Takvi postupci rezultiraju negativnom ocjenom u kolegiju bez mogućnosti nadoknade ili popravka.
|