Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014



Download 1.71 Mb.
bet8/59
Sana24.06.2017
Hajmi1.71 Mb.
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   ...   59

Zamjena radne snage


  • U oviru ovog dijela analize pokušat će se dati odgovor na pitanje: „Postoji li dovoljna ponuda nezaposlene radne snage da zamijeni postojeću radnu snagu i omogući razvoj u ključnim djelatnostima?“




  • Ukupna potražnja za radnom snagom dijeli se na potražnju zbog zamjene umirovljenih zaposlenika i razvojnu potražnju koja proizlazi iz ekonomskog rasta. U Tablici 18. prikazane su procjene koliko će mladih te mladih i nezaposlenih biti raspoloživo za radna mjesta onih koji odlaze u mirovinu.



Tablica 18. Procjena potražnje zbog zamjene umirovljenih zaposlenika

Sektori

Mladi po radnom mjestu

Mladi i nezaposleni po radnom mjestu

Zdravstvo

4.79

12.1

Elektrotehnika i računarstvo

2.86

7.1

Geologija, nafta, kemija

0.16

9.3

Grafička industrija

5.04

17.0

Ekonomija, trgovina, administracija

0.81

10.2

UKUPNO SEKTORI

1.87

12.4

Graditeljstvo

0.60

11.5

Strojarstvo

1.49

6.5

Promet i logistika

0.46

6.8

Poljoprivreda

0.69

11.8

Tekstil i koža

0.54

20.6

Šumarstvo

1.56

13.2

Usluge

2.17

10.0

Turizam i ugostiteljstvo

3.10

24.7

Izvor: Procjene autorice Sanje Crnković-Pozaić na temelju analize zanimanja u 13 sektora u 2010. godini.


  • Neke skupine djelatnosti poput Tekstila i kože, Poljoprivrede, Graditeljstva, Geologije, nafte i kemije, te Ekonomije, trgovine i administracije neće moći zamijeniti starije radnike mladima. Kada se uključi nezaposlene, situacija se poboljšava tako da naizgled imamo dovoljan broj nezaposlenih kako bi se odvila neophodna zamjena i zadovoljile razvojne potrebe. Međutim, dobna i kvalifikacijska struktura nezaposlenih osoba znatno je lošija od strukture među zaposlenima i bit će relativno teško uskladiti strukturu potrebnih znanja i vještina sa strukturom znanja nezaposlenih osoba među kojima više od 50% traži posao dulje od godinu dana.




  • Promatrani problem zamjene posebno dolazi do izražaja kod inženjera, gotovo svih vrsta, kojih među nezaposlenima nema u većem broju. Stoga je potrebno pojačati dostupnost pojedinih kvalifikacija kako bi se ispravile nejednakosti ponude i potražnje.


Ponuda rada i strukturne neusklađenosti


  • Ukupna ponuda rada uključuje nezaposlene osobe i tražitelje zaposlenja koji mogu biti trenutno zaposleni, ali bi bili voljni promijeniti posao kada bi im se pružila prilika. Potonje je vrlo teško ocijeniti. Međutim, 2008. godine u Anketi o radnoj snazi na pitanje žele li promijeniti posao potvrdno je odgovorilo 240 tisuća zaposlenih. Kao glavne razloge zašto žele promijeniti posao istaknuli su želju za boljom plaćom i uvjetima rada kao i želju da se njihove kvalifikacije bolje iskoriste.




  • Broj nezaposlenih gotovo je trajno veći od potražnje. Stoga se poslodavci ponašaju kao da su kadrovi uvijek dostupni, što se odražava i u vrlo niskoj razini ulaganja u obrazovanje zaposlenika. Ipak, postojanje strukturne neusklađenosti potvrđeno je kroz Anketu poslodavaca koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a čiji rezultati ukazuju na nedostatak određenih kadrova, postojanje deficitarnih zanimanja te nepostojanje određene skupine sposobnosti kod onih koji se javljaju za obavljanje poslova.



  • Može se očekivati da će rast potražnje u gotovo svim sektorima zahtijevati značajan napor da se nezaposleni aktiviraju, dodatno osposobe i aktivno traže posao. Obrazovni sustav, posebno u dijelu strukovnih programa ne prati potrebe tržišta rada dovoljno učinkovito, što dovodi do neusklađenosti, posebno kod praktičnih znanja i vještina. To najviše pogađa mlade koji imaju teškoća s uključivanjem na tržište rada. Sustav obrazovanja odraslih, koji bi trebao biti najbrži u procjeni potreba gospodarstva i prilagodbi svoje ponude, nema dovoljno financijske potpore niti se zadovoljavaju standardi kvalitete.




  • Glavne karakteristike tržišta rada u Hrvatskoj su: pad broja radno sposobnog stanovništva zbog demografskih čimbenika, slabo korištenje ljudskih potencijala što se očituje u niskim stopama aktivnosti, značajno veća ponuda rada od potražnje i sve veće neusklađenosti strukture ponude i strukture potražnje kada se radi o dostupnosti određenih struka, ali i na razini kompetencija. Grupiranje najsposobnijih visokoobrazovanih kadrova u području usluga mogao bi biti ograničavajući čimbenik za reindustrijalizaciju na temelju novih materijala i tehnologija u uvjetima pojačane konkurencije.




  • Samo planiranje potrebnih resursa korištenjem stimulacija za odabir traženih zanimanja, određivanje upisnih kvota i prilagođavanje obrazovnih programa potrebama, uz dostatnu financijsku potporu, može dovesti do poboljšanja strukure znanja i vještina koje su potrebne za razvoj.


Download 1.71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2020
ma'muriyatiga murojaat qiling

    Bosh sahifa
davlat universiteti
ta’lim vazirligi
O’zbekiston respublikasi
maxsus ta’lim
zbekiston respublikasi
o’rta maxsus
davlat pedagogika
axborot texnologiyalari
nomidagi toshkent
pedagogika instituti
texnologiyalari universiteti
navoiy nomidagi
samarqand davlat
guruh talabasi
ta’limi vazirligi
nomidagi samarqand
toshkent axborot
toshkent davlat
haqida tushuncha
Darsning maqsadi
xorazmiy nomidagi
Toshkent davlat
vazirligi toshkent
tashkil etish
Alisher navoiy
Ўзбекистон республикаси
rivojlantirish vazirligi
matematika fakulteti
pedagogika universiteti
таълим вазирлиги
sinflar uchun
Nizomiy nomidagi
tibbiyot akademiyasi
maxsus ta'lim
ta'lim vazirligi
махсус таълим
bilan ishlash
o’rta ta’lim
fanlar fakulteti
Referat mavzu
Navoiy davlat
umumiy o’rta
haqida umumiy
Buxoro davlat
fanining predmeti
fizika matematika
universiteti fizika
malakasini oshirish
kommunikatsiyalarini rivojlantirish
davlat sharqshunoslik
jizzax davlat