Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014


Ljudi kao ključan čimbenik industrijske politike i tržište rada



Download 1.71 Mb.
bet7/59
Sana24.06.2017
Hajmi1.71 Mb.
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   ...   59

Ljudi kao ključan čimbenik industrijske politike i tržište rada





  • Ljudski potencijali, u kontekstu industrijske strategije Republike Hrvatske, promatrani su s aspekta tržišta rada u RH, tehnološke razine djelatnosti i njihove utemeljenosti na znanju, zamjene radne snage, ponude rada i strukturne neusklađenosti, strukture zaposlenih i nezaposlenih, potražnje za radnom snagom i zapošljavanja te stopa zapošljavanja prema obrazovanju.



Ljudski potencijali i tržište rada u RH


  • Tržište rada u Hrvatskoj karakterizira proces postupnog smanjenja radno sposobnog stanovništva koje se javlja kao posljedica negativnih demografskih kretanja i emigracije, a što s vremenom smanjuje ponudu i povećava prosječnu starost radne snage. S druge strane, potražnja za radom pod snažnim je utjecajem procesa tranzicije i restrukturiranja gospodarstva te smanjenja ulaznih prepreka, što stvara visoku nezaposlenost, ali i manjak potrebnih znanja i vještina. Rezultat djelovanja ovih procesa je visoka i dugotrajna nezaposlenost, strukturna neusklađenost ponude i potražnje, kako prema brojnosti odgovarajućih kvalifikacija i zanimanja tako i prema konkretnim znanjima i vještinama koje su potrebne za prilagodljive i fleksibilne gospodarske subjekte.




  • Smanjenje radne snage u Hrvatskoj te stope aktivnosti koje su jedne od najnižih u Europi upućuju na neiskorištenost ljudskih potencijala za razvoj. U današnjim ekonomijama gdje je upravo ljudski kapital, kroz inovacije i poduzetništvo, ključna poluga gospodarskog razvoja te razvoja novih proizvoda i usluga, nužno je uključivanje svih raspoloživih ljudskih potencijala u procese učenja ili rada.




  • Politika kojoj je cilj povećati iskorištenost ljudskog potencijala trebala bi djelovati s aspekta:

  1. Povećanja stope aktivnosti stanovništva – povećati motivaciju radno sposobnog stanovništva da se uključuje u radnu snagu kroz politiku isplativosti rada (making work pay) uz odgovarajuću fiskalnu politiku;

  2. Povećanja stope zaposlenosti – olakšati otvaranje novih radnih mjesta i uklanjati prepreke razvoju poduzetništva;

  3. Osiguravanja usklađenosti ponude i potražnje – planiranjem obrazovanja prema budućim potrebama gospodarstva koje se brzo i kvalitetno realizira kroz releventne obrazovne programe, smislene upisne kvote te fleksibilan i prilagodljiv sustav obrazovanja odraslih kao i adekvantne oblike financiranja;

  4. Povećanja mobilnosti radne snage – kroz olakšavanje profesionalne i prostorne pokretljivosti mehanizmima informiranja i savjetovanja u razvoju karijere i uklanjanjem prepreka za promjenu mjesta boravka.




  • Sama industrijska politika ne može većim dijelom utjecati na postizanje ovih ciljeva, već je nužna integriracija i koordinacija s politikama obrazovanja, zapošljavanja, poreza i plaća, prometa i profesionalne orijentacije.


Tehnološke razine djelatnosti i njihova utemeljenost na znanju


  • Kada je riječ o ljudskom potencijalu, korisno je analizirati djelatnosti u kojima je prisutna najveća koncentracija kadrova koji imaju sposobnost razvoja znanja te analizirati tehnološku razinu tih djelatnosti. Hrvatska ima relativno mali udio djelatnosti koje se smatraju visoko-tehnološkima. Prema Eurostatu to su:

    • proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka,

    • proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda,

    • proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (proizvodnja željezničkih lokomotiva i tračnih vozila, proizvodnja vojnih borbenih vozila te prijevoznih sredstava druge namjene).




  • U Hrvatskoj su u ovim djelatnostima početkom 2013. godine bile zaposlene 20,2 tisuće osoba što predstavlja 1,7% ukupno zaposlenih. Najveći broj zaposlenih u industriji zaposleno je u nisko-tehnološki intenzivnim djelatnostima, a ta je skupina djelatnosti i najmanje produktivna.




  • Kada je riječ o uslugama, one se dijele na one koje koriste visoke razine znanja i vještina (KIS) i one koje koriste niže razine znanja (LKIS)4. U Hrvatskoj su najviše zastupljene djelatnosti koje imaju nisku razinu korištenog znanja i u kojima je zaposleno 350,078 osoba. Usluge s potrebom za visokom razinom znanja dijele se na financijske (KIS-FIN), prodajne (KIS-MKT) i ostale usluge (KIS-OTHER) dok su najviše razine znanja potrebne kod djelatnosti KIS-HIGH-TECH u kojima je zaposleno 29,6 tisuća osoba.




  • Za postizanje više razine konkurentnosti na globalnom tržištu potrebno je, s obzirom na znanje, razvijati najzahtjevnije industrijske djelatnosti. Međutim, također je potrebno procijeniti i kvalitetu dostupnih ljudskih potencijala unutar ciljanih djelatnosti, što je moguće ostvariti mjerenjem udjela zaposlenih osoba koje djeluju kao stručnjaci i znanstvenici u pojedinim djelatnostima. Tablica 17. prikazuje pristunost ljudskih potencijala, koji mogu biti pokretači novih proizvoda i usluga, po skupinama djelatnosti grupiranih prema razinama korištenja tehnologija, znanja i vještina. To su visokoobrazovani kadrovi koji spadaju u red stručnjaka i znanstvenika.



Tablica 17. Skupine djelatnosti prema razini korištenih tehnologija i znanja prema udjelu u ukupnoj zaposlenosti i brojnosti stručnjaka i znanstvenika među zaposlenima

 

Ukupno

Udio u ukupnom broju zaposlenih, %

Broj zaposlenih znanstvenika i stručnjaka

Udio stručnjaka i znanstvenika, %

HI-TECH IND

20.209

1,73

2.815

13,93

MED-HI TECH

37.198

3,18

2.301

6,19

MED-LOW TECH

59.774

5,11

2.308

3,86

LOW TECH

103.030

8,81

2.616

2,54

KIS-HI-TECH

29.586

2,53

7.484

25,30

KIS-MKT

67.774

5,79

9.273

13,68

KIS-FIN

42.763

3,65

6.465

15,12

KIS-OTHER

324.096

27,70

67.560

20,85

LKIS

350.079

29,92

15.170

4,33

OSTALO

135.531

11,58

5.742

4,24

UKUPNO

1.170.040

100

121.734

10,40

Izvor: Zaposlenost prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, siječanj 2013. Autorovi izračuni prema definiciji tehnoloških sektora (Eurostat).


  • Najveći je broj zaposlenih u uslužnim djelatnostima, i to onima s niskom ili visokom komponentom znanja (LKIS-350.096, KIS-OTHER – 324.096). Istovremeno te skupine djelatnosti imaju i najveće udjele zaposlenih stručnjaka i znanstvenika (KIS-OTHER ima 67.560, a LKIS 15.170). Sve industrije zajedno, bez obzira na tehnološku razinu, zapošljavaju svega 10.040 znanstvenika i stučnjaka. S udjelom od 1,73% u ukupnom broju zaposlenih, Hrvatska ima veći udio zaposlenih u HI-TECH industrijama od prosjeka EU-a koji iznosi 1,1%. Udio zaposlenih u KIS-HI-TECH sektoru u EU nešto je malo veći od onoga u Hrvatskoj (2,53%) i iznosi 2,73%.




  • Kada se promatraju udjeli stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih na svim tehnološkim razinama, vidljivo je da najveće udjele imaju djelatnosti koje koriste visoku razinu znanja: KIS-HI-TECH s udjelom od 25,3% stručnjaka i KIS-OTHER s 20,85% stručnjaka.




  • Iz analize proizlazi kako se najbrojniji ljudski potencijali nalaze u uslužnim, a ne proizvodnim djelatnostima, što je posljedica izostanka ulaganja u razvoj industrije u proteklom razdoblju, a za što je bilo potrebno zapošljavati visokoobrazovane kadrove, posebno inženjere. Usluge KIS-OTHER uključuju veterinarske usluge, javnu upravu, obranu, obvezno osiguranje, obrazovanje kao i zdravstvo, umjetnost i rekreaciju – većina radnih mjesta koja se smatraju relativno sigurnima i koja su privukla velik broj visokoobrazovanih osoba u razdobljima u kojima je zabilježen pad potražnje u industriji.



Download 1.71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2020
ma'muriyatiga murojaat qiling

    Bosh sahifa
davlat universiteti
ta’lim vazirligi
O’zbekiston respublikasi
maxsus ta’lim
zbekiston respublikasi
o’rta maxsus
davlat pedagogika
axborot texnologiyalari
nomidagi toshkent
pedagogika instituti
texnologiyalari universiteti
navoiy nomidagi
samarqand davlat
guruh talabasi
ta’limi vazirligi
nomidagi samarqand
toshkent axborot
toshkent davlat
haqida tushuncha
Darsning maqsadi
xorazmiy nomidagi
Toshkent davlat
vazirligi toshkent
tashkil etish
Alisher navoiy
Ўзбекистон республикаси
rivojlantirish vazirligi
matematika fakulteti
pedagogika universiteti
таълим вазирлиги
sinflar uchun
Nizomiy nomidagi
tibbiyot akademiyasi
maxsus ta'lim
ta'lim vazirligi
махсус таълим
bilan ishlash
o’rta ta’lim
fanlar fakulteti
Referat mavzu
Navoiy davlat
umumiy o’rta
haqida umumiy
Buxoro davlat
fanining predmeti
fizika matematika
universiteti fizika
malakasini oshirish
kommunikatsiyalarini rivojlantirish
davlat sharqshunoslik
jizzax davlat