Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014



Download 1.71 Mb.
bet5/59
Sana24.06.2017
Hajmi1.71 Mb.
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   59

Rashodna struktura BDP-a


  • Konačna potrošnja u hrvatskom gospodarstvu 2012. godine čini 79,34% BDP-a, dok bruto investicije čine 19,62% i neto izvoz 1,04%.



  • Konačna potrošnja mjerena u stalnim cijenama rasla je u svim promatranim godinama osim u 2009. i 2012., u kojima je došlo do neznatnog smanjenja. Predkrizne 2008. godine konačna potrošnja iznosila je 201,30 milijardi kuna, a na kraju promatranog razdoblja, u 2012. godini, iznosila je 256,78 milijardi kuna.



  • Bruto investicije mjerene u stalnim cijenama oštro su padale nakon 2008. godine, pokazavši tako reakciju na gospodarsku krizu. Bruto investicije 2008. godine iznosile su 100,77 milijardi kuna da bi se 2012. završila na 63,49 milijardi kuna.



  • Vrijednost neto izvoza bila je negativna sve do 2012. godine. Negativna vrijednost neto izvoza povećana je s -17,95 milijardi kuna, koliko je iznosila u 2004., na - 23,88 milijardi kuna, kolika je bila u 2008. godini. Nastupom gospodarske krize uvoz naglo pada, a izvoz se nakon početnog pada u 2009. počinje oporavljati. Tako je neto izvoz u 2012. postao pozitivan u vrijednosti od 3,37 milijardi kuna, a kao rezultat izvoza u vrijednosti od 140,15 milijardi kuna i uvoza u vrijednosti od 136,78 milijardi kuna.



  • Konačna potrošnja činila je 79,34% BDP-a u 2012., što predstavlja povećanje udjela u odnosu na 77,34% iz predkrizne 2008. Udio bruto investicija u BDP-u smanjen je s 31,01% iz 2008. na samo 19,62% u 2012.

Slika 7. Udjeli rashodnih sastavnica* BDP-a u ukupnom BDP-u kroz godine 2004. – 2012., stalne cijene
Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.

*Napomene: Potrošnja opće države, kućanstava i izdataka neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) sadržana je u izračunu konačne potrošnje. Bruto investicije sadrže bruto investicije u fiksni kapital i promjene zaliha. Udjeli uvoza i izvoza su, uz rezultirajući neto izvoz, izdvojeni kako bi se prikazala njihova pojedinačna veličina u odnosu na BDP.

Slika 8. Udjeli sastavnica konačne potrošnje u ukupnoj konačnoj potrošnji kroz godine 2004. – 2012., stalne cijene
Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.



  • Apsolutna vrijednost potrošnje opće države rasla je od 2004. pa sve do 2010. godine kada je ostvarila maksimum od 64,96 milijardi kuna, da bi se potom postupno smanjila na 64,76 milijardi kuna, koliko je iznosila u 2012. Potrošnja kućanstava također je rasla sve do pojave krize, ali građani su reagirali brže od države. Kućanstva su već 2009. godine smanjila potrošnju sa 187,35 milijardi kuna iz 2008. na 182,98 milijardi kuna. U tri naredne godine potrošnja kućanstava ponovno raste te je dosegla 188,74 milijardi kuna u 2012. Izdaci neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) postepeno rastu u cijelom osmogodišnjem razdoblju. Konačna vrijednost u 2012. iznosi 3,29 milijardi kuna.



  • Promatrajući relativne vrijednosti stavaka konačne potrošnje u 2012. godini, 73,50% otpada na potrošnju kućanstava, 25,22% na potrošnju opće države, a 1,28% na izdatke neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK).



Potrošnja, plaće i kupovna moć stanovništva


  • Realna potrošnja kućanstava po stanovniku u Hrvatskoj raste u razdoblju 2004. – 2012. godine, prema metodi stvarne individualne potrošnje mjerena u jedinici PPS-a (Purchasing Power Standard, EUROSTAT). Valja naglasiti da, po nominalnim vrijednostima, građani Hrvatske troše oko 40% vrijednosti koju troši prosječan građanin EU-a. Međutim, u realnim vrijednostima mjerenim u PPS-u, prosječan građanin Hrvatske zapravo troši mnogo značajnijih 55-60% onoga što troši prosječan građanin EU-a, ovisno o godinama promatranja. Potrošnja mjerena u PPS-u korisna je za usporedbu zemalja budući da poništava razlike u razinama cijena među državama.




  • Realne bruto plaće su u razdoblju 2008. – 2012. smanjene za 2,4%, a realne neto plaće za 0,7%.




  • Međugodišnja promjena razine potrošačkih cijena i iznosa prosječne isplaćene bruto i neto plaće po radniku pokazuje kako iz godine u godinu potrošačke cijene rastu brže od bruto i neto plaća. U usporedbi s rastom indeksa potrošačkih cijena, koji je u istom razdoblju povećan za 9,39%, povećanje prosječne plaće po radniku je znatno manje. Drugim riječima, u razdoblju od 2008. do 2012. godine kupovna moć zaposlenih osoba u Hrvatskoj se smanjila.


Slika 9. Indeksi potrošačkih cijena, bruto i neto plaća (2008. = 100)
Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.


Analiza kretanja cijena


  • Najveći porast razine potrošačkih cijena dogodio se u 2008. godini. Od 2008. do 2012. godine, potrošačke cijene porasle su za ukupno 9,2%.




  • Na razini svih 28 zemalja članica EU-a, potrošačke cijene su se od 2008. do 2012. u prosjeku povećale za 9,08%.
Tablica 4. Međugodišnja promjena potrošačkih cijena 2004. – 2012.




2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

MEĐUGODIŠNJA PROMJENA POTROŠAČKIH CIJENA

102,1

103,3

103,2

102,9

106,1

102,4

101,1

102,3

103,4

Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.


  • Indeks proizvođačkih cijena na domaćem tržištu, prikazan u Tablici 5., pokazuje rast proizvođačkih cijena u razdoblju od 2004. do 2008., njihov pad u 2009. godini za 0,4%, te njihov daljnji rast od 2010. do 2012. godine.




  • Proizvođačke cijene su se od 2004. do 2012. godine ukupno povećale za 36,9%.
Tablica 5. Međugodišnja promjena proizvođačkih cijena 2004. – 2012.

 

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

MEĐUGODIŠNJA PROMJENA PROIZVOĐAČKIH CIJENA

103,5

102,7

102,7

103,4

108,3

99,6

104,3

106,3

107,0

Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.


  • Najveći međugodišnji porast proizvođačkih cijena zabilježen je u 2008. i 2012. godini. Od 2008. do 2012. godine, proizvođačke cijene porasle su ukupno za 18,2%.


Slika 10. Indeks proizvođačkih cijena 2008. – 2012.
Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.



  • Vezano zasebno za prerađivačku industriju, proizvođačke cijene su se od 2004. do 2012. godine povećale za 29,01%., a od 2008. do 2012. godine za 10,61%.



Download 1.71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2020
ma'muriyatiga murojaat qiling

    Bosh sahifa
davlat universiteti
ta’lim vazirligi
O’zbekiston respublikasi
maxsus ta’lim
zbekiston respublikasi
o’rta maxsus
davlat pedagogika
axborot texnologiyalari
nomidagi toshkent
pedagogika instituti
texnologiyalari universiteti
navoiy nomidagi
samarqand davlat
guruh talabasi
ta’limi vazirligi
nomidagi samarqand
toshkent axborot
toshkent davlat
haqida tushuncha
Darsning maqsadi
xorazmiy nomidagi
Toshkent davlat
vazirligi toshkent
tashkil etish
Alisher navoiy
Ўзбекистон республикаси
rivojlantirish vazirligi
matematika fakulteti
pedagogika universiteti
таълим вазирлиги
sinflar uchun
Nizomiy nomidagi
tibbiyot akademiyasi
maxsus ta'lim
ta'lim vazirligi
махсус таълим
bilan ishlash
o’rta ta’lim
fanlar fakulteti
Referat mavzu
Navoiy davlat
umumiy o’rta
haqida umumiy
Buxoro davlat
fanining predmeti
fizika matematika
universiteti fizika
malakasini oshirish
kommunikatsiyalarini rivojlantirish
davlat sharqshunoslik
jizzax davlat