Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014



Download 1.71 Mb.
bet4/59
Sana24.06.2017
Hajmi1.71 Mb.
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   59

Bruto domaći proizvod


  • Promatrajući realni BDP, Hrvatska je 2008. ostvarila pozitivan rast, no u 2009. se dogodio nagli pad od 6,9%. Sljedeće, 2010., godine realni BDP je smanjen za dodatnih 2,3%, a taj se pad privremeno zaustavio u 2011. U 2012. godini ponovno je došlo do pada realnog BDP-a za 2%. Realni BDP Hrvatske po stanovniku 2012. iznosio je 63.897 HRK te nije dostigao vrijednosti iz predkrizne 2008.

Slika 3. Kretanje realnog BDP-a Hrvatske, 2004. – 2012.
Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.


  • Slika 4. prikazuje kako je realni BDP Hrvatske rastao bržom stopom od prosjeka EU28 zemalja sve do 2009. godine. Pad realnog BDP-a koji je nastupio bio je veći od prosjeka EU28.

Slika 4. Usporedba promjene realnog BDP-a Hrvatske i zemalja EU28, 2004. – 2012.
Izvor: Eurostat. Dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu [11.7.2013.]; obrada autora.

Proizvodna struktura BDP-a


  • U izdvojenom razdoblju 2008.–2012. ukupno ostvarena bruto dodana vrijednost svih gospodarskih subjekata, mjerena u stalnim cijenama, promijenila se s 277,67 milijardi kuna na 274,39 milijardi kuna. Od predkrizne 2008. godine do kraja promatranog razdoblja došlo je do smanjenja bruto dodane vrijednosti u iznosu od 1,18%, odnosno za 3,29 milijardi kuna.



  • Promatrano po područjima NKD-a za razdoblje 2008. – 2012., najveće povećanje bruto dodane vrijednosti ostvarile su zajedno O - javna uprava i obrana, P - obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje i Q - djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, i to za 15,10%. Iza njih slijede B – rudarstvo i iskopavanje ruda, D – opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom i E – opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša s ostvarenim povećanjem bruto dodane vrijednosti za 10,76%, a potom slijede K - financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja s povećanjem od 9,48%. U promatranom razdoblju najveći pad bruto dodane vrijednosti ostvarilo je F – građevinarstvo za -35,54%, a slijedi ga A – poljoprivreda i šumarstvo s -7,45% te C – prerađivačka industrija s padom od 2,59%.


Tablica 3. Bruto dodana vrijednost po područjima NKD-a 2007., stalne cijene u cijenama prethodne godine, 2008. – 2012.

PODRUČJE NKD-a

BRUTO DODANA VRIJEDNOST PREMA NKD-u 2007., stalne cijene u cijenama prethodne godine, (HRK)

Promjena 2008. / 2012.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

A

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

13.956.022.000

14.298.937.000

13.459.000.000

13.009.000.000

12.916.000.000

-7,45%

C

Prerađivačka indsutrija

45.146.110.000

40.991.325.000

42.518.000.000

43.926.000.000

43.977.000.000

-2,59%

B, D, E

Rudarstvo i iskopavanje ruda; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija;

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša



9.043.811.000

9.619.093.000

11.476.000.000

10.068.000.000

10.017.000.000

10,76%

F

Građevinarstvo

23.471.570.000

22.238.628.000

18.903.000.000

16.910.000.000

15.130.000.000

-35,54%

G, H, I

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala; Prijevoz i kladištenje;

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane



59.841.125.000

56.423.138.000

54.941.000.000

56.234.000.000

56.343.000.000

-5,85%

J

Informacije i komunikacije

13.090.936.000

14.286.866.000

14.134.000.000

13.953.000.000

13.554.000.000

3,54%

K

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

18.090.726.000

19.521.089.000

19.783.000.000

19.519.000.000

19.805.000.000

9,48%

L

Poslovanje nekretninama

28.332.292.000

29.152.074.000

29.837.000.000

29.634.000.000

30.241.000.000

6,74%

M, N

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti;

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti



20.942.884.000

20.017.874.000

19.925.000.000

20.879.000.000

20.484.000.000

-2,19%

O, P, Q

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; obrazovanje;

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi



38.721.622.000

41.260.402.000

43.222.000.000

43.665.000.000

44.569.000.000

15,10%

R, S, T, U

Umjetnost, zabava i rekreacija; ostale uslužne djelatnosti;

Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca;

djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju

različite usluge za vlastite potrebe; djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela



7.034.482.000

7.145.836.000

7.169.000.000

7.270.000.000

7.349.000.000

4,47%

Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora



  • Izdvoji li se prerađivačka industrija, njezina bruto dodana vrijednost u 2012. godini iznosila je 43,97 milijardi kuna, što je za 1,17 milijardi kuna manje od vrijednosti ostvarene u 2008. godini. Najniža bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije ostvarena je u 2009. godini i iznosila je 40,99 milijardi kuna.



  • Udio prerađivačke industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u 2012. godini iznosio je 16,03%.



  • Na Slici 5. prikazano je kretanje udjela BDV-a: područja C (prerađivačka industrija), područja G, H, I (Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala; Prijevoz i skladištenje; Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane), područja L (Poslovanje nekretninama) te područja O, P, Q (Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; Obrazovanje; Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi) u ukupnoj dodanoj vrijednosti svih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2012. godine.

Slika 5. Udjeli područja C, G, H, I, L i O, P, Q NKD-a u bruto dodanoj vrijednosti po godinama (2004. – 2012.)
Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.


  • Gledajući po zemljama, prema zadnjim dostupnim podacima za većinu EU28 zemalja Hrvatska je s udjelom prerađivačke industrije od 15,59%3 u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva tek nešto ispod EU28 prosjeka koji iznosi 15,82%.

Slika 6. Udjeli bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva u 2010. godini, po zemljama EU28


Izvor: EUROSTAT. Dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/ [11.7.2013.]; obrada autora.

NAPOMENA: Podaci za Francusku, Poljsku i Maltu nisu dostupni.



Download 1.71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2020
ma'muriyatiga murojaat qiling

    Bosh sahifa
davlat universiteti
ta’lim vazirligi
O’zbekiston respublikasi
maxsus ta’lim
zbekiston respublikasi
o’rta maxsus
davlat pedagogika
axborot texnologiyalari
nomidagi toshkent
pedagogika instituti
texnologiyalari universiteti
navoiy nomidagi
samarqand davlat
guruh talabasi
ta’limi vazirligi
nomidagi samarqand
toshkent axborot
toshkent davlat
haqida tushuncha
Darsning maqsadi
xorazmiy nomidagi
Toshkent davlat
vazirligi toshkent
tashkil etish
Alisher navoiy
Ўзбекистон республикаси
rivojlantirish vazirligi
matematika fakulteti
pedagogika universiteti
таълим вазирлиги
sinflar uchun
Nizomiy nomidagi
tibbiyot akademiyasi
maxsus ta'lim
ta'lim vazirligi
махсус таълим
bilan ishlash
o’rta ta’lim
fanlar fakulteti
Referat mavzu
Navoiy davlat
umumiy o’rta
haqida umumiy
Buxoro davlat
fanining predmeti
fizika matematika
universiteti fizika
malakasini oshirish
kommunikatsiyalarini rivojlantirish
davlat sharqshunoslik
jizzax davlat