Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. Zagreb, siječanj 2014


Međugodišnje promjene proizvođačkih cijena na domaćem tržištu 2008. – 2012



Download 1,71 Mb.
bet14/59
Sana24.06.2017
Hajmi1,71 Mb.
#14757
1   ...   10   11   12   13   14   15   16   17   ...   59

Međugodišnje promjene proizvođačkih cijena na domaćem tržištu 2008. – 2012.


  • Najveće povećanje proizvođačkih cijena ostvareno je u djelatnostima C18 Tisak i umnožavanje snimljenih zapisa (58,16% 2008. – 2012.), zatim C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (26,96% 2008. – 2012.) i C19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (26,70% 2008. – 2012.). Cijene hrane su također u Hrvatskoj rasle visokom stopom (9,12% 2008. – 2012.), što potvrđuje i porast proizvođačkih cijena djelatnosti C10 Proizvodnja hrane.




  • Porast cijena u djelatnosti C19 nije neočekivan jer su cijene nafte i plina na svjetskom tržištu u promatranom razdoblju rasle visokom stopom pa su porasle i cijene gotovih naftnih proizvoda kojima se koriste domaći potrošači.




  • Proizvođačke cijene najviše su pale u djelatnosti C32 Ostala prerađivačka industrija (5,56% 2008. – 2012.) i C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (3,23% 2008. – 2012.)




  • U promatranom razdoblju ukupne cijene prerađivačke industrije povećane su za 10,61% (2008. – 2012.).



Tablica 34. Međugodišnje promjene proizvođačkih cijena po djelatnostima prerađivačke industrije 2008. – 2012.

DJELATNOST

2008/2007

2009/2008

2010/2009

2011/2010

2012/2011

PROMJENA U ODNOSU NA 2008. (2008.=100)

Ukupno C

108,1

96,7

103,7

106,6

103,5

110,6

C10

111,0

98,3

100,1

107,6

103,1

109,2

C11

102,1

102,4

97,5

101,5

104,3

105,7

C12

110,2

95,4

108,5

108,1

99,8

111,7

C13

96,5

99,8

111,0

105,2

100,1

116,7

C14

102,6

101,7

98,9

100,9

97,5

98,9

C15

102,2

102,2

97,4

101,5

103,5

104,6

C16

102,5

100,1

100,4

101,4

101,6

103,5

C17

105,0

99,9

105,6

107,1

98,5

111,3

C18

121,3

73,9

120,4

125,7

101,6

113,6

C19

121,3

73,9

120,4

125,7

113,3

126,7

C20

112,0

102,8

109,1

107,8

105,1

127,1

C21

99,9

100,1

100,5

99,2

105,2

105,0

C22

103,6

89,6

99,2

108,0

100,5

96,5

C23

110,8

103,9

98,6

97,6

101,4

101,4

C24

109,2

82,3

103,3

109,7

102,4

95,5

C25

104,2

98,1

100,1

102,0

99,3

99,5

C26

94,2

104,0

98,9

97,1

104,2

104,1

C27

99,2

100,2

103,2

102,2

97,9

103,5

C28

99,4

103,2

100,4

100,7

101,1

105,5

C29

99,5

100,6

97,6

106,7

97,2

101,8

C30

94,5

102,5

99,9

100,6

100,1

103,1

C31

100,8

106,0

101,0

100,9

100,4

108,5

C32

113,5

102,9

100,3

104,2

87,9

94,5

C33

/

/

/

/

99,4

/

UKUPNO CIJELA HRVATSKA INDUSTRIJA

108,3

99,6

104,3

106,3

107,0

118,2

Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.


Međugodišnje promjene obujma industrijske proizvodnje 2008. – 2012.


  • Obujam industrijske proizvodnje prerađivačke industrije je 2012. godine bio 17,28% niži nego u predkriznoj 2008. godini. Pad je bio veći nego na razini cjelokupne hrvatske industrije.




  • Samo dvije djelatnosti prerađivačke industrije koje su uspjele ostvariti rast obujma industrijske proizvodnje su C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira (+24,33%) i C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (+0,47%).



Tablica 35. Međugodišnje promjene obujma industrijske proizvodnje po djelatnostima prerađivačke industrije 2008. – 2012.

DJELATNOST

2008./2007.

2009./2008.

2010./2009.

2011./2010.

2012./2011.

PROMJENA U ODNOSU NA 2008. (2008.=100)

Ukupno C

101

89,4

97,9

99,8

94,7

82,72

C10

102,2

95

100,6

102,2

98,1

95,82

C11

100,3

96,7

91,2

106,5

96

90,17

C12

107,9

74,2

116,1

87,5

98,1

73,95

C13

90,2

96,9

111,6

89

91,4

87,97

C14

98,1

79,9

94,1

105

86,7

68,45

C15

104,4

79

129,4

103,4

85,7

90,59

C16

101,6

96,5

86,2

101,1

85,1

71,57

C17

98,1

112,8

115,5

99,2

96,2

124,33

C18

107,9

94,7

95,7

96,3

88,3

77,06

C19

81,1

108,3

88

82,7

106,3

83,78

C20

103,4

90,2

106,7

99,4

92,8

88,78

C21

117,5

57,2

131,1

93,7

123,3

86,64

C22

97,9

97,6

98

104,1

100,9

100,47

C23

97,5

89,2

79,8

97,4

93

64,48

C24

109

75

105,7

98,2

78,1

60,80

C25

105,4

75,7

86,9

101,6

98,9

66,10

C26

88,8

89,8

99,9

45,8

76,8

31,56

C27

91,8

94,8

92,3

89,5

85,3

66,80

C28

107,9

71,7

101,3

130,3

70,6

66,82

C29

91,3

89,4

76,2

101,8

101,6

70,46

C30

106,9

83,2

78,2

102,5

97,1

64,75

C31

95,2

83,7

102,6

104,8

94

84,60

C32

83,5

67,6

94,3

70,9

71,7

32,41

C33

94,7

108,3

112,6

112,8

97

133,43

UKUPNO CIJELA HRVATSKA INDUSTRIJA

101,2

90,8

98,6

98,8

94,5

83,59

Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.



  • Uzimajući u obzir navedene podatke, očita je činjenica da su ukupni prihodi većine djelatnosti, a tako i ukupne prerađivačke industrije, u razdoblju 2010. – 2012. povećani. Za navedeno povećanje prihoda zaslužno je povećanje razine proizvođačkih cijena koje je kompenziralo pad u obujmu proizvodnje.


Slika 21. Promjena obujma industrijske proizvodnje prerađivačke industrije 2008. – 2012.
Izvor: Državni zavod za statistiku. Dostupno na: www.dzs.hr [11.7.2013.]; obrada autora.


Analiza odabranih pokazatelja iz strukture rashoda prerađivačke industrije 2010. – 2012.


  • U prerađivačkoj industriji daleko najveći dio rashoda otpada na materijalne troškove (66% u 2010., 67,67% u 2011. i 68,61% u 2012.), u koje ulaze troškovi sirovina i materijala, troškovi prodane robe i ostali vanjski troškovi.




  • Troškovi osoblja čine svega 13,18% ukupnih rashoda prerađivačke industrije u 2012., s trendom smanjenja udjela. Stoga smanjivanje troškova osoblja neće značajno utjecati na ukupno poslovanje prerađivačke industrije.




  • Financijski rashodi također ne čine značajnu stavku u ukupnim rashodima prerađivačke industrije. U 2012. udio im je iznosio svega 3,51% s trendom smanjenja.



  • Gotovo ni jedna djelatnost nije imala udio troškova za osoblje u ukupnim rashodima većim od 20% ni u jednoj promatranoj godini. Izuzetak je djelatnost C14 koja iskazuje veću radnu intenzivnost.



Tablica 36. Struktura odabranih stavki rashoda prerađivačke industrije 2010. – 2012.




Stavka rashoda (HRK)

Udio u ukupnim rashodima (%)







2010.

2011.

2012.

2010.

2011.

2012.

Materijalni troškovi

97.426.484.840

105.174.140.328

107.267.687.617

66,00

67,67

68,61

Troškovi sirovina i materijala

60.872.161.651

65.816.688.030

67.972.162.431

41,24

42,35

43,48

Troškovi prodane robe

20.643.456.885

23.188.827.013

22.618.388.412

13,98

14,92

14,47

Ostali vanjski troškovi

15.910.866.304

16.168.625.284

16.677.136.775

10,78

10,40

10,67

Troškovi osoblja

20.916.681.398

20.538.359.628

20.599.509.124

14,17

13,21

13,18

Neto plaće i nadnice

12.619.152.855

12.537.191.698

12.723.127.915

8,55

8,07

8,14

Troškovi poreza i doprinosa iz plaća

5.240.506.212

5.006.046.582

5.055.749.213

3,55

3,22

3,23

Doprinosi na plaće

3.057.022.331

2.995.121.346

2.820.632.000

2,07

1,93

1,80

Financijski rashodi

6.396.291.947

7.365.958.093

5.494.625.408

4,33

4,74

3,51

Uvoz u razdoblju

31.236.064.750

32.357.420.265

31.547.243.647

21,16

20,82

20,18

Izvor: FINA, podaci iz objedinjenih godišnjih financijskih izvještaja djelatnosti prerađivačke industrije.



Download 1,71 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   10   11   12   13   14   15   16   17   ...   59




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish