Te u zagrebu filozofski fakultet



Download 1.32 Mb.
bet9/24
Sana11.01.2017
Hajmi1.32 Mb.
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   24
Gotik in Nordkroatien
Hortus artium medievalium 7 (2001) 37-57

Tekst donosi cjeloviti pregled gotičke arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj. Crkvena arhitektura XIII. stoljeća nedvojbeno je najznačajniji sloj srednjovjekovnih spomenika u toj regiji. U blizini ili neposredno pokraj trase glavne srednjovjekovne ceste (Via Colomani regis) nastaju cistercitsko Topusko, templarska Gora, biskupski Medvedgrad, zagrebačka katedrala i crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi. Spomenici su to koji pokazuju dvojnost, kako po stilu, tako i po putu njegovog dopiranja – karakterom romanički, s ranogotičkim pojedinostima uvedenim posredovanjem templara, odnosno kamenarskih radionica iz Ugarske. Rana gotika dolazi iz svojih izvorišta u dvama različitim putevima, posredstvom cistercita i realizacijom novog projekta zagrebačke katedrale, koju je biskup Timotej zamislio prema francuskim uzorima. U prvim desetljećima XIII. stoljeća nastaju jednostavna templarska crkva sv.Marije u Gori oblikovana kao viteška dvorana, te crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi – sjedištu Čazmanskog kaptola i hrvatskog hercega Kolomana. Neobična prostorna dispozicija s transeptom nad kojim se diže par tornjeva može se tumačiti slijedom posve specifičnih povijesnih okolnosti. U drugoj polovici tog istog stoljeća nastaje biskupska kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu. U obje crkve radila je ista kamenarska radionica, a odlikuju se romaničkom prostornošću, te ranogotičkim arhitektonskim detaljima.

Prvi spomenik rane gotike svetišni je dio zagrebačke katedrale. Realizacija tog projekta započela 1267. godine u vremenu biskupa Timoteja, do čije smrti 1287. godine bijaše uglavnom završen svetišni dio. Tlocrtna dispozicija približava se crkvi sv. Urbana u Troyesu i katedrali u Regensburgu, dok elevacija nema s njima izravnih sličnosti. Uz pregledni tekstu su prvi put grafički prikazani tlocrtni odnosi ovih građevina, te se zaključno može reći da je Timotejev dio katedrale neprijeporno najznačajnija realizacija drugog dijela XIII. stoljeća južno od Regensburga, Nasuprot bogatstvu u oblikovanju, crkvom sv. Marije u Topuskom, sedamdesetih godina XIII. stoljeća, Hrvatska upoznaje strogu ranogotičku cistercitsku arhitekturu. Ova dva spomenika visoke razine za regiju znače domet koji se više nije ponovio.

Ranogotička kapela sv. Stjepana (danas u sklopu zagrebačkog biskupskog dvora), nasuprot do sada prihvaćenom mišljenju, interpretira kao građevina prvih decenija XIV. stoljeća, te predstavlja jedini spomenik na kojem je vidljiv utjecaj arhitektonske plastike zagrebačke katedrale. Usprkos razmjerno malom broju sačuvanih spomenika, moguće je ukazati ne neke posebnosti arhitekture XIII. stoljeća u ovom prostoru. Gotovo da je ta prijelazna arhitektura zacrtala put izgradnji slijedećim stoljećima; njezina čvrstoća korpusa, jednostavnost i nerastvorenost zidnih ploha, ocrtavaju se i u arhitekturi kasne gotike; kao da su se prijelazna i kasnogotičke arhitektura dodirnule.



U drugom dijelu teksta posvećenom kasnoj gotici (kraj XIV. do XVI. stoljeća) predstavljeno je vrijeme gradnje brojnih jednobrodnih franjevačkih župnih crkava. Osnovne karakteristike te arhitekture su već prije usvojeni oblici tlocrta, a promjene u karakteru prostora nastaju uvođenjem kasnogotičkih zvjezdastih, mrežastih i petljastih svodova s izvorištima u srednjoeuropskim umjetničkim krugovima. Određene su neke paralele s srednjoeuropskim umjetničkim krugovima – Remetinec (1490.) – Dunavska škola, koja svoj vrhunac postiže u strukturi svoda Vladislavove ložnice (prije 1490.-te), na Praškom gradu Hansa Spiessa i Voćin – svod franjevačke crkve inspiriran svodovima Benedikta Rieda.

Umjetnička i pisana svjedočanstva o hercegu Kolomanu u Čazmi

u: Croato-hungarica. Uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza (ur. Jauk-Pinhak, Milka; Kiss, Gy. Csaba ; Nyomarkay, Istvan)

Zagreb: Matica hrvatska, 2002, str. 401-414
Danas izgubljeni dijelovi nadgrobne ploče hercega Kolomana bili su pronađeni nedaleko župne crkve Sv. Marije Magdalene u Čazmi u 19. stoljeću. Splitski arhiđakon Toma, Kolomanov suvremenik, zapisao je da je Koloman nakon ranjavanja u bitci kod rijeke Šajo umro i bio pokopan na tajnom mjestu u Čazmi. Povezivanje tog podatka sa Sv. Marijom Magdalenom (nekoć dominikanskom samostanskom crkvom) objašnjenje je za slijed arhitektonskih promjena kojima je ona bila podvrgnuta u nekoliko navrata u vrlo kratkim intervalima tijekom XIII. stoljeća.

Tri priloga istraživanju gotičke sakralne arhitekture u Slavoniji

Radovi Instituta za povijest umjetnosti 27 (2003); 55-64
U tekstu se donose rezultati najnovijih istraživanja triju gotičkih crkvi u Slavoniji. Uz otprije poznatu crkvu Sv. Marije u Kobašu, katalog gotičkih sakralnih građevina Slavonije obogaćen je dvama novim objektima - crkvama Dvanaestorice Bosonogih u Črešnjevici i Sv. Mihovila u Viljevu - u kojima do danas nisu bile uočene srednjovjekovne faze izgradnje.

Umjetnička svjedočanstva srednjeg vijeka,

u: Kulturna baština Požege i Požeštine (ur. Čerti, Natalija), 164-181

Požega: Spin Valis, 2004, str. 164-181
Najstarija sačuvana srednjovjekovna izgradnja povučena je iz Požeške doline prema obroncima Požeškog gorja. Romanička benediktinska opatija iz XII. Stoljeća, utvrđena arheološki, prva je sačuvana srednjovjekovna arhitektura. U slijedećem stoljeću počinje izgradnja burgova Velike, Dolca, Viškovaca, Doljanovca, te Požege. Prema sačuvanoj dokumentaciji stilskih su oznaka romanike i gotike. Burg Velika najbolje je sačuvani srednjovjekovni grad u požeškom kraju, čitkog tlocrta i mogućeg očitavanja faza u zidinama. Uz njega je najsačuvaniji grad Viškovci, pa se i on potanko opisuje s naglaskom na okrugloj branić kuli. Koja postaje karakteristična i za Burg Vrhovci, slabije očuvan, kao i za burg Požega. Oblik grada poznat je iz grafičke dokumentacije, ali su ruševine obaju međusobno različitih gradova uklonjene su 1877. godine prilikom uređenja šetališta. Svojim karakteristikama burgovi Požeškog kraja pripadaju srednjoeuropskim umjetničkom krugu.

Nešto mlađi Kamengrad i Kaptol nastali su početkom XVI. stoljeća i nemaju oznake burgova, već su utvrđeni kašteli koji su definirani obrambenim pojasom zida duž kojeg su raspoređene okrugle polukule. Oni izražavaju težnje suvremene talijanske fortifikacijske tehnologije nastale u novom načinu ratovanja vatrenim oružjem. Takvo se utvrđivanja pojavljuje u kontinetalnom dijelu Hrvatske od početka XVI. stoljeća, a paralele su mu u obliku obrambenog prstena Dubrave i Kamengrada. U srednjovjekovnoj crkveno-adminstrativnoj podjeli Požeški kraj pripada Pečujskoj biskupiji a najstarija sakralna izgradnja pripada crkvenim redovima. Benediktinci se nalaze na kasnoantičkom lokalitetu Rudini od XII. stoljeća, u XIII. stoljeću Cisterciti u Kutjevu, te Franjevci i Dominikanci u Požegi. Augustinska kuća spominje se u Velikoj, a templarska u Požegi. Sačuvani su bendiktinski samostan s crkvom Sv. Mihovila na Rudini u arheološkim tragovima, te franjevačka crkva u Sv. Dimitrija u Požegi. Smatra se da je crkva Sv. Lovre u Požegi pripadala dominikancima. Samostanski kompleks na Rudini čuva troapsidalnu crkvu s osobinama standardne romaničke samostanske arhitekture iz XII. stoljeća. Njezina arhitektonska plastika, figuralno ukrašene konzole potkrovnog vijenca s početka XIII. stoljeća najznačajnija su skupina romaničke skulpture u kontinetalnoj Hrvatskoj.

Danas sačuvani istočni dio crkve Sv. Roka u Orljavcu, te arheološki istražena crkva Sv. Kuzme i Damjana su romaničke rotunde XIII. stoljeća koje su izvorno bile feudalne kapele. Franjevačka crkva Sv. Dimitrija (Sv. Duh) pokazuje oznaka prijelaznog romaničko gotičkog stila. Sagrađena je početkom XIV. Stoljeća kad su prvi put u Slavoniji ovom jednobrodnom crkvom poligonalnog svetišta franjevci potvrdili prodor srednjoeuropske gotike. Barokni samostan sagrađen je na mjestu srednjovjekovnog u XVIII. Stoljeću a u doba turske okupacije crkva je pretvorena u džamiju. Glavni brod i svetište crkve Sv. Lovre nastali su u XIV. stoljeću, a sjeverni na prijelazu XV. u XVI. Zidovi svetišta su oslikani freskama u XV. stoljeća a taj ciklus je jedini očuvani u Slavoniji. Na svodu svetišta prikazana je Apokalipsa, na zidovima Kristov ovozemaljski život, te apostoli i proroci. Freske svoda su linearnije i rustičnije, dok prikazi apostola već imaju naznake prostora. Freske na južnom zidu lađe i zapadnoj strani trijumfalnog luka imaju više slojeva, te je čitvljiv rukopis više majstora. Raspeće na sjevernoj strani trijumfalnog luka je iz XIV. stoljeća nosi oznake srednjoeuropskog naturalizma, dok se u kompozicijama Raspeća na južnom zidu broda i svetica Katarina i Margareta iz početka XVI. stoljeća naslućuje prostorni okvir.

Crkva Sv. Augutina u Velikoj jedina je crkva s kvadratričnim svetištem u Požeštini, a njezini kamenarski radovi vrlo bliski onima iz Drenovca svjedoče radionicu XIV. stoljeća. Crkva Sv. Mihovila u Stražemanu sačuvana je u tlocrtu i prostoru kao jednobrodna crkva s poligonalnim svetištem s kontraforima, ustvari primjer standardne srednjoeuropske gotičke sakralne izgradnje. Početkom XVI. stoljeća usporedo s gotikom probija se novo stilsko razdoblje renesansa. Najreprezentativniji primjeri su fortifikacije Kaptol i Kamengrad. Renesansna kamenarska radionica nije ustanovljena u Slavoniji, te se može zaključiti da je renesansno svetohranište iz crkve Sv. Lovre u Požegi kupljeno je u Mađarskoj. Srednjovjekovna oprema crkava i liturgijski predmeti gotovo su u potpunosti propali tijekom turske okupacije. Danas zatečeni liturgijski predmeti u požeškim crkvama nisu nastali u Slavoniji. Kasnogotički kalež kod franjevaca u Požegi potječe iz Bosne. A kaleži župne crkve Sv. Tereze u Požegi, (danas u biskupiji) te župne crkve u Kaptolu potječu iz sjeverozapadne Hrvatske.


U svim prikazanim tekstovima osim zavidnog istraživačkog mara, dr.sc. Diana Vukičević-Samaržija je pokazala široko poznavanje znanstvene problematike kojom se predano bavi. Osim visoke analitičke vještine dokazala je i uzornu sposobnost sintetičkog zaključivanja, te u cjelini ostavila neizbrisivi trag u proučavanju inače u nas slabo predočene baštine kontinentalne Hrvatske iz srednjeg vijeka i renesanse. Posebni je prinos dala objavljivanjem svojih tekstova na stranim jezicima i u priznatim časopisima.

Uvjeti Zakona o znanstvenoj djelatnosti
Dr. sc. Diana Vukičević-Samaržija izabrana je 1999. godine u zvanje znanstvenog savjetnika – prvi izbor, a 2003. – drugi izbor: trajno zvanje, te time ispunjava uvjete iz čl. 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti I visokom obrazovanju za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora.

Uvjeti rektorskog zbora
Dr.sc. Diana Vukičević-Samaržija od 1999. godine predaje na Hrvatskim studijima, kao honorarna nastavnica pri Odsjeka za kroatologiju: kolegij “Hrvatska likovna umjetnost”, te ima preko 600 norma sati u nastavi. Za taj studij izradila je i program.

Od ostalih traženih 8 uvjeta, od kojih za izbor u zvanje redovnog profesora treba ispuniti 4, ispunjava 6:



  • njezine dvije knjige su na popisu literature I služe kao udžbenik na sveučilišnom studiju

  • pod njezinim mentorstvom dosad je izrađeno 25 diplomskih radova

  • sudjelovala je na desetak znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, od toga 5 međunarodnih

  • recenzirala je veći broj, više od deset znanstvenih članaka

  • samostalno je vodila I sada vodi znanstveno-istraživački projekt

  • boravila je 2 godine na centralnom institutu za povijest umjetnosti u Munchenu, gdje je održala gostujuća predavanja kao I u Grazu. U istom je svojstvu predavala na poslijediplomskom studiju povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu, a stalni je nastavnik doktorskog studija Kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.


Zaključak
Dr.sc. Diana Vukičević-Samaržija ispunjava uvjete čl. 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju , te uvjete Rektorskog zbora (“Odluka o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja”) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora.

Na osnovi iznesenoga predlažemo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da na temelju ovog izvješća provede daljnji postupak izbora kandidatkinje u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija


OCJENA UKUPNE NASTAVNE I STRUČNE DJELATNOSTI U POSTUPKU IZBORA ZA ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE REDOVITI PROFESOR

- PRVI IZBOR* Dr. sc. D i a n a V u k i č e v i ć - S a m a r ž j a




OBVEZATNI UVJET

OSTVARENO

da je u svojstvu nastavnika (stalnog ili gostujućeg) na nekom visokom učilištu ukupno izvodio nastavu od barem šesto (600) norma sati

Od 1999. kao honorarni nastavnik predaje na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska likovna kultura

TREBA ISPUNITI ČETIRI OD OSAM UVJETA




1. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika ili priručnika, odnosno da je na WEB stranici visokog učilišta postavio dvoja predavanja iz dva (2) kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocijenjeni od stručnog povjerenstva;

Knjige “Sakralna gotička arhitektura Slavonije” – Zgb. 1986. i “Gotičke crkve Hrvatskog Zagorja” – Zgb. 1993. su na popisu udžbenika za predmet Hrvatska likovna kultura na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

2. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom;

U sklopu nastave na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu bila je mentor 24 diplomanata Studija kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

3. da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij;




4. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima od toga najmanje četiri (4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu;

Sedamnaest pozvanih predavanja od toga sedam na međunarodnim znanstvenim skupovima

5. da je bio najmanje četiri (4) godine član uredničkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga;




6. da je recenzirao barem deset (10) članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova;

Recenzirala je više od 10 članaka za “Radove Instituta za povijest umjetnosti” u Zagrebu i “Peristil”

7. da je vodio najmanje jedan (1) znanstvenoistraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom (1) međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu;

Prema priloženoj biografiji vodila je tri znanstveno-istraživačka projekta

uključujući 1 međunarodni s Mađarskom



8. da je kao gostujući profesor ili znanstvenik boravio ukupno dvije (2) godine, od čega barem godinu dana kontinuirano na uglednim inozemnim sveučilištima ili institutima te održao pozvana predavanja.

Dvije godine u Njemačkoj bila stipendistica poznate fundacije “Alexander von Humboldt”


Diana Vukičević-Samaržija lista bodova

Znanstveni radovi prije izbora u zvanje znanstvenog savjetnika – drugi izbor
Knjige
Gotičke crkve Hrvatskog zagorja, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, 1993. str. 271, ilustr. (Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 11)

bodovi: 19 araka x 1 x 0,75 (pregledni rad) = 14,25
Sakralna gotička arhitektura Slavonije, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1986. str. 188, ilustr. (Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti knjiga 4)

bodovi: 15 araka x 1 x 0,75 (pregledni rad) = 11,25
Izvorni znanstveni radovi u časopisima i zbornicima
Sakralna arhitektura kasnog srednjeg vijeka u Koprivnici, u: Koprivnica: grad i spomenici, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1986, 73-79.

bodovi: 0,5 arka x 1 (a2) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 0,5
Likovna kultura visoke renesanse za vrijeme Klovićeva boravka u Ugarsko-Hrvatskom kraljevstvu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 12-13 (1988/89) 207-213.

bodovi: 1 arak x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 1,5
Die Quellen zur Erforschung der Stadtgeschichte in Slawonien und diesbezüglichen arhäologischen Funde, Dunántúli Dolgazatok, Történettudományi Sorozat 3, Pécs, 1991, 61-69.

bodovi: 1 arak x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 1,5
Slavonija 1526. - Slavonija 1991., Radovi Instituta za povijest umjetnosti 17 (1993) 11-19

bodovi: 1,5 arak x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 2,25
Mittelalterliche Kirchen der Bettelorden in Kroatien/Übersicht über der gotische Ordensarchitektur in Kroatien, /Koldulórendi építészet a középkori Magyarországon, tanulmányok,/ Müvészettörténet - Müemlékvédelem, Budapest: Országos müemlékvédelmi hivatal, 1994., 63-90.

bodovi: 2,5 arka x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 3,75
Umjetnost kasnog srednjeg vijeka, u: Katalog izložbe "Sveti trag – devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije, 1094-1994", Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, Institut za povijest umjetnosti, MGC-Muzej Mimara, 1994, 131-173.

bodovi: 1,5 arka x 1 (a2) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 1,5
Umjetnost renesanse, u: Katalog izložbe "Sveti trag – devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije, 1094-1994", Zagreb, 1994. , Izdavači: Zagrebačka nadbiskupija, Institut za povijest umjetnosti, MGC-Muzej Mimara, str. 173-188

bodovi: 1 arak x 1 (a2) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 1
Likovne pojave na kraju XV. i početkom XVI. stoljeća - Gotika u renesansi, u: Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094-1994, [Zbornik u čast kardinala Franje Kuharića], Zagreb: Nadbiskupija zagrebačka, 1995, 551-558.

bodovi: 0,75 arka x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 1,125
Die mittelalterlichen Burgen und die Entstehung von Städten und Ansiedlungen in Nordkroatien, u: Müvészettörténet - Müemlékvédelem, Budapest: Országos müemlékvédelmi hivatal, 1998, 129-138.

bodovi: 1,5 arak x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 2,25
Das künstlerische Erbe der Grafen von Cilli in Kroatien, u: Zbornik mednarodnega simpozija Celjski grofje, stara tema - nova spoznanja (ur. R. Fugger Germadnik). Celje: Pokrajinski muzej Celje, 1999., 363-375

bodovi: 1 arak x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 1,5
Gospa iz Radovana - Prilog proučavanju plastike XV. stoljeća kontinentalne Hrvatske, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 23 (1999) 57-62.

bodovi: 0,5 arka x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 0,75
A középkori Újlak és műemlékei, u: A középkori Dél-Alföld és szer (ur. Tibor Kollar), Szeged: Csongrád Megyei Levéltár, 2000, 475-500.

bodovi: 2 arka x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 3,0
Srednjovjekovna umjetnost u franjevačkim samostanima koji su pripali Provinciji Sv. Ćirila i Metoda, u: Mir i dobro: umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda [katalog izložbe], Zagreb, MGC-Muzej Mimara, 2000., str. 159-171 i 346-354.

bodovi: 1,5 arka x 1 (a2) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 1,5
Dodiri Hrvatske i Ugarske u ozračju srednjoeuropske umjetnosti kasnog srednjeg vijeka, u: Hrvatska (Mađarska) Europa, Stoljetne umjetničke veze. Zagreb, 2000, 49-61.

bodovi: 2 arka x 1 (a2) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 2
Gotik in Nordkroatien, Hortus artium medievalium 7 (2001) 37-57

bodovi: 2,5 arka x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 3,75
Pregledni radovi
Neki stilsko-tipološki problemi arhitekture kasnog srednjeg vijeka u Slavoniji, Osječki zbornik 17 (1979) 249-262.

bodovi: 1 arak x 1 (a1) x 0,75 (pregledni rad) = 0,75
Srednjovjekovna arhitektura, u: Grad Ilok: Bapska, Mohovo, Šarengrad, (monografija), Zagreb: Gradsko poglavarstvo Ilok, 1994., 20-36.

bodovi: 1 arak x 1 (a2) x 0,75 (pregledni rad) = 0,75
Tragovi srednjovjekovne proštenjarske tradicije u Hrvatskom zagorju, u: Katalog izložbe "Proštenjarske gotičke crkve Hrvatskog zagorja", Izdavač: Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica, 1995.

bodovi: 0,5 arka x 1 (a2) x 0,75 (pregledni rad) = 0,375
Spomenici srednjeg vijeka Vrbovca, u: Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti. Zbornik radova sa znanstvenog skupa posvećenog 750. obljetnici prvoga pisanog spomenika o Vrbovcu (ur. B.Čegec), Vrbovec: Ogranak Matice hrvatske, 1995.

bodovi: 0,5 arka x 1 x 0,75 (pregledni rad) = 0,375
Kapela Sv. Wolfganga nad Klenovnikom, u: Klenovnik 750 godina, 1224-1994., Klenovnik, 1995, 76-81.

bodovi: 0,5 arka x 1 (a2) x 0,75 (pregledni rad) = 0,375
Neka likovna svjedočanstva umjetničkih spona sjeverne Hrvatske i Ugarske u kasnom srednjem vijeku, u: Hrvatska-Mađarska, stoljetne književne i likovno-umjetničke veze. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 1995., 36-40

bodovi: 0,5 araka x 1 (a2) x 0,75 (pregledni rad) = 0,375
Spomenik srednjeg vijeka svjedok sudbine prostora, u: Zbornik radova o Vukovarsko-srijemskoj županiji, Vinkovci,1997., 173-200.

bodovi: 2 arka x 1 (a2) x 0,75 (pregledni rad) = 1,5
Tragom srednjovjekovnih spomenika Slatine i okolice: Pregled srednjovjekovnih spomenika Vašćanskog arhiđakonata, U: Slatina 1297-1997, Zagreb, 1999, 111-128.

bodovi: 1,5 arka x 1 (a2) x 0,75 (pregledni rad) = 1,125
Umjetnička i pisana svjedočanstva o hercegu Kolomanu u Čazmi, u: Croato-hungarica. Uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza, Zagreb: Matica Hrvatska, 2002, 401-414.

bodovi: 1,5 arak x 1 (a2) x 0,75 (pregledni rad) = 1,125
Stručni radovi
Dvorac Horvacka u Hrvatskom Zagorju, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 1 (1972) 121-127

bodovi: 1 arak x 1,5 (a1) x 0,5 (stručni rad) = 0,75
Crkva Sv. Katarine u Nijemcima. Elaborat konzervatorskih smjernica i prijedlog prezentacije, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 1997.

bodovi: 1,5 arak x 1 x 0,5 (stručni rad) = 0,75
Crkva Sv. Vinka i Sv. Ilije na Meraji u Vinkovcima: studija obnove i prezentacije s programom konzervatorskih smjernica, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1998.

bodovi: 1,5 arak x 1 x 0,5 (stručni rad) = 0,75
Kapela Sv. Wolfganga, Vukovoj nad Klenovnikom. Konzervatorska studija za obnovu, uređenje i prezentaciju kapele, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2000.

bodovi: 2 arka x 1 x 0,5 (stručni rad) = 1,00
Radovi nakon posljednjeg izbora
Tri priloga istraživanju gotičke sakralne arhitekture u Slavoniji, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 27 (2003) 145-155

bodovi: 1 arak x 1,5 (a1) x 1 (izvorni znanstveni rad) = 1,5
Umjetnička svjedočanstva srednjeg vijeka, u: Kulturna baština Požege i Požeštine (ur. Natalija Čerti), Požega: Spin Valis, 2004, 164-181

bodovi: 1,5 arak x 1 x 0,75 (pregledni rad) = 1,125
Bodovi
Za radove objavljene prije posljednjeg izbora u zvanje znanstvenog savjetnika – drugi izbor broj bodova je za knjige 25,5, za izvorne znanstvene radove 27,875, za pregledne radove 6,75 te stručne radove 3,25, što ukupno iznosi 63,375 bodova.

Nakon posljednjeg izbora u zvanje objavljena su dva rada koja iznose 2,625 bodova.


Povjerenstvo:
predsjednik – dr. sc. Igor Fisković, red. prof.
članovi - dr.sc. Miljenko Jurković, red.prof.
dr. sc. Vladmir Goss, red.prof.
Predmet: Mišljenje o ispunjavanju uvjeta predloženika

dr. sc. Mislava Kukoča za izbor u

znanstveno-nastavno zvanje docenta,

izvanrednog ili redovitog profesora

Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 23. veljače 2007. imenovani smo u Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, grana povijest filozofije na Filozofskom fakultetu u Splitu. Razmotrivši natječajnu dokumentaciju, dostavljamo sljedeće




Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   24


Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2017
ma'muriyatiga murojaat qiling

    Bosh sahifa