Te u zagrebu filozofski fakultet

I Z V J E Š Ć E

1. 
   ŽIVOTOPIS
   

Dr. sc. Vlasta Erdeljac rođena je 17. 2. 1959. godine u Karlovcu gdje je završila gimnaziju. Studij opće lingvistike (A1) i fonetike (A2) na Filozofskom fakultetu  Sveučilišta u Zagrebu završila je 1984. godine. Tijekom studija primila je rektorovu nagradu za studentski rad Znakovi nesvjesnog te je sudjelovala u istraživanjima koja su u to vrijeme provođena na Odsjeku za opću lingvistiku (Jezik Vjesnikovih novina, Lingvistička i statistička analiza naslova «Večernjeg lista»).  Magistrirala je 1989. s temom Relativna vrijednost fonoloških distinktivnih obilježja, a doktorirala 1996. obranivši disertaciju Riječ – od definicije do prepoznavanja. Za znanstveno je usavršavanje 1997. godine koristila postdoktorsku istraživačke stipendije Aree di Confine na  Sveučilištu u Trstu i 2003. godine CEEPUS-stipendiju na Institutu za lingvistiku Sveučilišta u Beču.

Od siječnja 1995. zaposlena je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: od 1985 -1990. asistentica na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije; 1990-1997. znanstvena asistentica na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije; 1997-1999. viša asistentica na istom odsjeku; od 1999. docentica na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2005. je reizabrana u isto zvanje).
Pročelnica Odsjeka za lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bila je u dvama mandatima – 2000-2002. godine, te od 2007-2009, a od 2000. godine predstojnica je Katedre za opću lingvistiku u Odsjeku za lingvistiku. S obzirom na ta zaduženja osobito je aktivno sudjelovala u reorganizaciji cjelokupnog studija lingvistike u skladu bolonjskom reformom.
Povremeno predaje i održava seminare na Poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a između 1998. i 2005. godine redovito je sudjelovala u izvođenju nastave (kolegiji: Opća lingvistika, Fonetika i fonologija, Razumijevanje jezika, Kognitivni pristupi jeziku itd.) u okviru dvaju lingvističkih modula na Institutum studiorum humanitatis (ISH) – poslijediplomskom humanističkom studiju u Ljubljani. U okviru tog poslijediplomskog studija i programa Lingvistika govora in teorija družbene komunikacije osmislila je predmet Opća lingvistika, sociolingvistika, psiholingvistika koji će se početi izvoditi u akademskoj godini 2009/2010. Za potrebe kolegija koje održava na svojem matičnom Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu potakla je uspostavljanje službene suradnje Filozofskog fakulteta s Kliničkom bolnicom „Sestre milosrdnice“ (Klinikom za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju) i Edukacijsko-rehabilitacijskijskim fakultetom  (Odsjekom za logopediju i Laboratorijem za psiholingvistička istraživanja) Sveučilišta u Zagrebu.

Bila je članica uredništva lingvističkog časopisa SOL. Članica je Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, a u  razdoblju 2002-2003. bila je predsjednica zagrebačkoga ogranka tog društva. Članica je Hrvatskog društva za neuroznanost.

Prijašnjih godina bila je suradnica u istraživačkim projektima Načela organizacije leksika, Sociolingvistička karta Zagreba (voditelj prof.  D. Škiljan) i projektu Proizvodnja i percepcija govora (voditelj prof. D. Horga). Voditeljica je projekata odobrenih od MZOŠ RH: Opseg i struktura rječnika u funkciji obrazovnih procesa (2004-2007) i  Konstrukcija i struktura jezičnog identiteta od 2007. a i suvoditeljica je projekta Uloga stručne terminologije u predmetu hrvatski jezik i književnost u jezičnoj kompetenciji i upotrebi jezika učenika osnovnih škola pri Agenciji za odgoj i obrazovanje (s Majom Zrnčić, višom savjetnicom).

 Članica je povjerenstava MZOŠ RH za ocjenu udžbenika iz hrvatskog jezika od 2004-2009.

Od rada u različitim tijelima Filozofskog fakulteta valja spomenuti da je bila članica prvog Etičkoga povjerenstva Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao i Povjerenstva za provedbu klasifikacijskoga postupka na Filozofskom fakultetu. 

2. ZNANSTVENA DJELATNOST
2.1. Znanstvena djelatnost do reizbora u zvanje docenta (2005.)

Do 2004. godine, tj. do trenutka pokretanja postupka za posljednji izbor u zvanje docenta (postupak je završen 2005) dr. sc. Vlasta Erdeljac objavila je jednu knjigu i 24 znanstvena i stručna rada, izlaganjima je sudjelovala je na 10 znanstvenih skupova od čega su 3 održana u inozemstvu Može se reći da je već u tom razdoblju Vlasta Erdeljac profilirala glavni smjer svojeg znanstvenog interesa što predstavlja produbljivanje lingvističkih pitanja kojima se bavila i u svojem magistarskom radu i u svojoj doktorskoj disertaciji. To su pitanja iz domene psiholingvističkog i kognitivističkog pristupa složenim pitanjima razumijevanja i proizvodnje jezičnih iskaza te različitih oblika sposobnosti i kompetencija kojima govornik nekog jezika mora vladati. U istraživačkom smislu ona tim problemima pristupa istražujući s jedne strane fonetsko-fonološku dimenziju govora kao realizacije apstraktnog jezičnog sustava i s druge strane ulogu riječi kao jedne od temeljnih jedinica tog sustava. Kao jedan od rijetkih lingvista koji je tim pitanjima pristupio polazeći od aktualnih kognitivističkih teorija, ona se nije zadržala samo na fonetsko-fonološkoj razini jezičnog fenomena nego je tom metodologijom krenula u istraživanje morfološke, sintaktičke i semantičke razine jezika.

U magistarskom radu Relativna vrijednost fonoloških distinktivnih obilježja Vlasta Erdeljac je istražila odnose fonološkog opisa glasovnog sustava hrvatskog jezika na temelju distinktivnih obilježja i realnih akustičkih parametara govornih glasova i pokazala da taj odnos nije jednoznačno određen te da različita distinktivna obilježja imaju različitu težinu u perceptivnom prepoznavanju glasova. U doktorskoj disertaciji Riječ – od definicije do prepoznavanja kao i u knjizi Prepoznavanje riječi koja je prerađena i dopunjena doktorska disertacija, kao i u većini znanstvenih radova iz tog razdoblja ona se bavi različitim aspektima prepoznavanja riječi, kao fenomena u kojem se međusobno povezuju percepcija riječi realizirana u obliku akustičkog govornog signala i viši kognitivni procesi nužni za konačno razumijevanje i interpretaciju složenih jezičnih iskaza. Dobro teorijski utemeljenim postupkom i na osnovi vlastitih eksperimentalnih rezultata, ona zaključuje da su neposredno percipirane fonetsko-akustičke informacije samo jedna komponenata nužna za razumijevanje jezičnog iskaza a da se drugi uvjeti moraju tražiti u višim jezičnim razinama i u izvanjezičnom kontekstu. Valja također napomenuti da je Vlasta Erdeljac u svom istraživačkom radu vješto povezala teoriju i eksperimentalnu metodologiju (gating metoda) te interpretaciju brojčanih podataka koji proizlaze i tih eksperimenata. U radu Temporal Structure of Spoken-Word Recognition in Croatian in Light of the Cohort Theory prvi put u istraživanjima hrvatskog jezika upotrijebljena psiholoingvistička gating-metoda koja je omogućila kontinuirano praćenje vremenske organizacije govornoga iskaza u povezanom govoru, a rezultati analize protumačeni su na fonološkoj i na leksičkoj razini, a u okviru kohortnoga modela prepoznavanja riječi. U radu Leksički utjecaj na identifikaciju fonema eksperimentalno je ispitala utjecaj različitih okolina (riječi unutar rečenice, samostalne cjelovite riječi i logatoma) na prepoznavanje pojedinih fonema pokazujući da je leksički kontekst bitan za identifikaciju fonema u povezanom govoru. Doprinosom pojedinih akustičkih parametara u prepoznavanju govornog zvuka kada se on nađe u okruženju negovornih zvukova koji predstavljaju buku bavi se u radu Analiza zvučnog okruženja u kojem je pokazano da slušatelji raspolažu mentalnim obrascima za svaku govornu realizaciju pojedinog fonema u nekom jezičnom sustavu koji im omogućuju prepoznavanje fonema. Jedna skupina autoričinih radova je posvećena proučavanju unutrašnjih dimenzija kognitivnog procesiranja kao što je rad Mentalno procesiranje morfoloških jedinica u govorenoj riječi. Preispituje se povezanost morfološke razine jezične strukture s razumijevanjem iskaza te se kritički preispituju pojmovi i pristupi kojima se ta povezanost opisuje tako da rad donosi s metajezičnog stajališta nove poglede.
Osim sudjelovanja u radu na nizu znanstvenih projekata kao suradnica, ovdje valja istaknuti da je bila voditeljica projekta MZOŠ-a (2002-2005. god.) Opseg i struktura rječnika u funkciji obrazovnih procesa koji je bio usmjeren na otkrivanje pravilnosti u procesima konstituiranja rječnika materinjeg jezika kod djece školske dobi te uočavanja načina na koji rječnik u cjelini i u pojedinim odabranim semantičkim poljima sudjeluje u stjecanju i oblikovanju znanja u toku obrazovnih procesa. Polazeći od potrebe za razlikovanjem jezične i komunikacijske kompetencije u konkretnom jezičnom istraživanju metodom upitnika je provedena analiza razumijevanja pojedinih leksema u djece osnovnoškolske dobi (ispitivana je pasivna i aktivna primjena poznavanja riječi iz specifičnih semantičkih polja). Potvrđena je teza da je rječnik dinamička struktura koja ovisi i o jezičnoj i o komunikacijskoj kompetenciji.
Ocjenjujući ukupnu znanstvenu djelatnost Vlaste Erdeljac u razdoblju do sadašnjeg izbora, može se reći da je ona na temelju psiholingvističkih i kognitivističkog pristupa jezičnom fenomenu kao jedna od rijetkih lingvista u nas otvorila pitanja povezanosti fonetsko-fonološke razine s viših razinama jezičnog procesiranja i važnosti tog međuodnosa u prepoznavanju riječi. Rezultati tog rada prezentirani su u njezinom doktoratu, knjizi koja se temelji na njemu te u člancima, radu na znanstveno-istraživačkim projektima i izlaganjima na znanstvenim skupovima.

Rezultate svojih istraživanja Vlasta Erdeljac iznosila je sudjelujući na 10 znanstvenih skupova od čega su 3 bila inozemna.

2.2. Znanstvena djelatnost nakon zadnjeg (re)izbora (2005.)
Ovom izvještajnom razdoblju od zadnjeg izbora do danas znanstvena djelatnost Vlaste Erdeljac bila je logičan nastavak njezinog ranije zanimanja za pitanja jezične organizacije u mentalnoj svijesti govornika. Dok je u prethodnom razdoblju težište bilo na istraživanjima perceptivnih procesa u jezičnoj djelatnosti u ovom je razdoblju to pomaknula na područje govorne proizvodnje. Vlasta Erdeljac je u nešto više od 3 godine nakon posljednje izbora (reizbora) objavila jednu knjigu, pet znanstvenih radova, od toga jedan u uglednom svjetskom časopisu, sudjelovala je na pet znanstvenih skupova te bila suradnica i voditeljica znanstveno-istraživačkih projekata.
2.2.1. Znanstveni radovi
1. Knjiga Mentalni leksikon: modeli i činjenice (2009.) na određeni način sublimira dosadašnje znanstveno iskustvo pristupnice. Otkrivanje karakteristika organizacije mentalnog leksikona središnja je tema suvremenih psiholingvističkih istraživanja. Knjiga je temeljit prikaz tih nastojanja i vrijedan doprinos istraživanjima mentalnog leksikona. Koncept mentalnog leksikona autorica tumači kao psiholingvistički konstrukt kojim su obuhvaćene mentalne reprezentacije jezičnih jedinica u ljudskom umu, mreža njihovih međusobnih odnosa te mentalni procesi kojima se regulira sva raznolikost leksičke uporabe. Njegova složena struktura organizirana je na fonološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj razini ali uključuje i nelingvističke aspekte. Na temelju empirijski prikupljenih jezičnih podataka, kao što je prikazano u ovoj knjizi, provjeravaju se i izgrađuju modeli mentalnog leksikona čija struktura odražava odnose između zahtjeva jezične produkcije, percepcije i memorije. U tom smislu modeli mentalnog leksikona predstavljaju znanstveni okvir za tumačnje jezične uporabe. Valja istaknuti da razvojem lingvistike preko psiholingvističkih istraživanja i kognitivnog pristupa jeziku i govoru te današnjih neurolingvističkih istraživanja u okviru šireg područja neuroznanosti, fenomen jezika se promatra interdisciplinarno. U ovoj je knjizi takav interdisciplinarni pristup duboko prisutan te ona postaje zanimljiva i korisna ne samo lingvistima.

Knjiga predstavlja sistematičan i kritički prikaz postojećih modela mentalnog leksikona ali i njihovu povezanost sa stvarnom jezičnom uporabom te tako predstavlja teorijski i metodološko-istraživački okvir za tumačenje fenomena mentalnog leksikona. Tako se rasvjetljavaju područja pojavljivanja govornih pogrešaka, jezične patologije, učenja i usvajanja prvog i drugog jezika kao izvori empirijskih podataka za konstrukciju i tumačenje mentalnog leksikona. Sistematično i diskursno primjereno građa knjige organizirana je u 12 poglavlja uz kratki Predgovor autorice te glosar najvažnijih pojmova, popis od 273 relevantne i recentne reference i indeks najvažnijih pojmova i autora. U (1) Uvodu autorica locira temu mentalnog leksikona u opći okvir psiholingvističkih istraživanja te definira sam pojam mentalnog leksikona, izvore podataka i metodološke postupke za njegovo tumačnje i izgrađivanje teorijskih modela. Definicija riječi i odnos rječnika te kapaciteta mentalnog leksikona obrađuju se u poglavlju (2) Riječ – rječnik – mentalni leksikon. (3) Teorijski pristup mentalnom leksikonu prikazuje se navođenjem, objašnjavanjem i kritičkim supostaljanjem različitih gledišta o mentalnom leksikonu (Gonia Jarema i Garry Libben, Monica Tamaris-Marte Mirelis, Jean Atchinson, Anna Wierzbicka, Jeffrey L. Elman te Ray Jaackendoff i Monik Schwartz). U poglavlju (4) Pamćenje objašnjavaju se mehanizmi i vrste pamćenja kao bitan okvir organizacije metalnog leksikona. Zatim se razmatra pitanje (5) modularnosti u tumačenju leksičkog procesiranja i suprostavlja njegovom tumačenju pomoću mehanizama interaktivnosti. U poglavlju (6) Psiholingvističke metode i mentalni leksikon daje se pregled istraživačkih pitanja i metoda od bihevioralnih do suvremenih metoda neuralnog oslikavanja u istraživanju mentalnog leksikona. O razlikama (7) govorene i pisane riječi kao dva modaliteta jezične uporabe raspravlja se na temelju procesa prepoznavanja riječi u čitanju i slušanju. Govoreći o (8) modelima leksičkog procesiranja autorica daje iscrpan pregled modela prepoznavanja riječi kao i modela govorne proizvodnje te rasvjetljava pitanje strukture mentalnog leksikona, njegovih jedinica i razina njegove hijerarhijske organizacije. U četiri završna poglavlja teorijske se postavke, iznesene u prethodnim poglavljima, primjenjuju na tumačenju odnosa mentalnog leksikona i (9) govornih pogrešaka, (10) afazija, (11 )drugog jezika te (12) dječjeg jezika.

Uz bogatu inozemnu literaturu iz područja psiholingvistike, kognitivne lingvistike, neurolingvistike te neuroznanosti općenito i u nas se to područje istraživanja intenzivno otvara i ova je knjiga važan i vrijedan doprinos rasvjetljavanju funkcioniranja mentalnog leksikona kao jedne od teme tog širokog znanstvenog područja. Vrijednost je knjige u tomu što je po prvi put u nas obrađena znanstveno relevantna psiholingvistička tema mentalnog leksikona, mentalni se leksikon promatra u svjetlu suvremenih interdisciplinarnih spoznaja kao teorijski konstrukt objašnjen različitim modelima i kao stvarna činjenica u jezičnoj uporabi, a u nas predstavlja novi pogled na mentalni leksikon

2. U radu Govorne greške – pogled u strukturu mentalnoga leksikona, polazna pozicija autorice je legitimna psiholingvistička pretpostavka da se govorne pogreške mogu tumačiti kao primarni izvor podataka o govornoj produkciji zato što omogućavaju uvid u aktualne procese kojima se neki koncept realizira kao poruka. Budući da govorne greške de facto uvijek predstavljaju neuspjeh u zahvaćanju leme u mentalnome leksikonu, jer se radi o greškama koje nastaju istovremenom aktivacijom dvaju elemenata, na temelju analize različitih tipova govornih pogrešaka u hrvatskom - miješanja, zamjena, premještanja, a u usporedbi s adekvatnim analizama rađenim za engleski jezik, razlika u tipu pogreške svjedoči o različitim temeljnim mehanizmima mentalnog leksikona koji ometaju pravilan odabir leme.

3. Članak Govorne greške profesionalnih i neprofesionalnih govornika predstavlja nastavak autoričina sustavnoga bavljenja strukturom mentalnoga leksikona govornika hrvatskoga jezika. Osnovni psiholingvistički model jezične upotrebe (Levelt, 1989, 1998) iskorišten je za tumačenje rezultata originalnoga istraživanja u kojem se statističkim značajno različitim pokazala jezična upotreba, a onda i organizacija mentalnoga leksikona profesionalnih govornika (spikera, TV i radijskih voditelja) i «običnih» neprofesionalaca. Korištena je metoda analize vrste i mjesta govornih pogrešaka u prikupljenim iskazima u spontanom govoru.
4. U radu Nacionalni identitet kao jezični identitet pozornost se usmjeruje na tumačenje nacionalnoga i jezičnoga identiteta kao društvenoga, tj. političkoga konstrukta. Analiza se oslanja na stavove Jacquesa Rancierea koji, nasuprot cijeloj politološkoj tradiciji, tvrdi kako politička relacija omogućuje da se misli politički subjekt, a ne obratno, zbog čega nacionalizam kao konstrukt omogućuje naciju. To je polazište s kojega se u radu izlaže uloga jezika kao konstitucionalnog polazišta u konstrukciji nacije. U radu su za primjere hrvatske jezične politike uvedeni novi termini - primarna i sekundarna standardizacija ili restandardizacija. )
5. U koautorstvu s D. Škiljanom napisan je rad Hrvatski na pragu Europske unije koji rad povezuje autoričin znanstveni interes u primijenjenolingvističkom području učenja i poučavanja jezika sa sociolingvističkim temama jezičnoga identiteta u kontekstu mnogojezičnosti EU. Budući da je sasvim očito kako pripreme za ulazak Hrvatske u Evropsku Uniju zahtijevaju i izradu strategije jezične politike, u radu su razrađeni neki aspekti takve strategije, a posebno oni koji se tiču: a) identiteta jezične zajednice govornika hrvatskoga; b) odnosa jezičnih manjina i većine u Hrvatskoj; c) osposobljavanja mladih ljudi za efikasnu komunikaciju unutar Unije. Dakle, rad se bavi nekim aspektima strategije jezične politike potprebnim za ulazak Hrvatske u Evropsku Uniju, a na temelju konkretnih podataka iz nastavnih planova i programa za hrvatski jezik i strane jezike u osnovnim školama, sagledani su nedostaci u osposobljavanja mladih ljudi za efikasnu komunikaciju unutar Unije.

6. Semantičke i sintaktičke relacije među riječima u mentalnome leksikonu kod osoba s dijagnosticiranom afazijom prikazane su u radu Syntactic - Semantic Relationships in the Mental Lexicon of Aphasic Patients. Semantički odnosi sinonimije, antonimije, hiperonimije, te kolokacija i koordinacija kao sintaktičko-semantičk relacije analizirani su u iskazima pacijenata koji su prikupljeni tzv. psiholingvističkom metodom imenovanja (nadopunjavanjem nezavršene rečenice ciljanom riječju). Točni i «pogrešni» odgovori protumačeni u skladu sa klasičnom semantičkom teorijom unutar psiholingvističkog modela jezične upotrebe (Levelt, 1989). Novina koju donosi ovaj rad jest lingvistički utemeljena interdisciplinarna suradnja lingvista, neurologa i logopeda u pristupu problemu nominalne afazije u pacijenata u Hrvatskoj.

7. U radu Eksplicitno i implicitno u učenju jezika: lingvistička usredotočena je pažnja na lingvističku kompetenciju, s osnovnom namjerom da se uz pomoć lingvističkih pretpostavki protumači neuspješnost normativno-gramatičkoga pristupa u podučavanju jezika, odnosno u učeničkom stjecanju jezičnih znanja. U tu je svrhu lingvistička kompetencija učenika razložena na tri tipa jezičnih znanja: implicitno znanje – usvojeno nesvjesno znanje materinjega (prvog) jezika; eksplicitno znanje – svjesno naučeno znanje koje omogućava razumijevanje procesa i pravila jezika te svjesnu kontrolu nad izričajem, i metajezično znanje – tj. znanje tehničkih termina koje omogućava učeniku tumačenje procesa i pravila jezika. Na temelju saznanja o trima lingvističkim kompetencijama te o postojećim pristupima poučavanja hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, u zaključku se razmatraju metode poučavanja kojima bi se eventualno omogućila veća učinkovitost: funkcionalno-komunikacijska, revidirana normativno-gramatička i proširena funkcionalno-komunikacijska metoda.

2.2.2. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima

Vlasta Erdeljac je sudjelovala na pet znanstvenih skupova (1 međunarodni, 2 s međunarodnim sudjelovanjem i 2 domaća). Radovi prezentirani na tim skupovima objavljeni su u koautorstvu, što je opravdano interdisciplinarnošću pristupa, tj. zadiranjem lingvističkog teorijskog okvira (u dva rada o problemu afazija) na područje jezične patologije. Time je Vlasta Erdeljac u svom istraživačkom radu otvorila jedno novo područje mentalnog funkcioniranja u osoba s oštećenjem mozga što će joj omogućiti da se mentalni procesi i u zdravom mozgu sagledaju iz druge perspektive i jasnije osvijetle. U dva se rada razmatra pitanje položaja hrvatskog jezika na pragu ulaska u EU i uloge jezika kao faktora nacionalnog identiteta.

2.2.3. Sudjelovanje u radu na znanstveno-istraživačkim projektima
U proteklom razdoblju Vlasta Erdeljac je bila suradnik na projektu Proizvodnja i percepcija govora (glavni istraživač dr. sc. D. Horga) u okviru kojega je radila na podtemi govornih pogrešaka, njihovom prikupljanju, analizi i klasifikaciji te stvaranju kompjuteriziranog korpusa govornih pogrešaka govornika hrvatskog jezika s ciljem rasvjetljavanja mentalnih mehanizama u govornoj proizvodnji. Rezultat tog rada su neki prethodno prikazani radovi i niz izlaganja na znanstvenim skupovima.

Od 2008. godine voditeljica sam projekta - MZOŠ Konstrukcija i struktura jezičnog identiteta (prijašnji je voditelj toga projekta bio prof. D. Škiljan). Projekt se bavi propitivanjem jezičnoga identiteta kao višedimenzionalnog i višeslojnog fenomena čije se brojne determinante mogu sagledavati sa stajališta različitih znanosti. Polazi se od teze da je jezični identitet dinamički fenomen temeljno mozaičkoga karaktera. U projektu se razrađuju s jedne strane društveni, a s druge strane individualni aspekti konstrukcije jezičnoga identiteta i različitih upotreba jezika, kako kolektivne identitetske strategije, tako i individualno jezično procesiranje. U okviru rada na tom projektu Vlasta Erdeljac se koncentrira na izgradnju pojedinčeva mentalnoga leksikona uvjetovanog općim zakonitostima jezične strukture i njegova funkcioniranja u različitim tipovima upotrebe.

2.2.4. Ocjena znanstvene djelatnosti
I ovo se razdoblje znanstvenog rada Vlaste Erdeljac može ocijeniti kao veoma uspješno. Ona je nastavila tragom svojih ranijih znanstvenih interesa proučavanje lingvističke strane mentalnih procesa te se usredotočila na rasvjetljavanje organizacije i funkcioniranje, teorijsko objašnjavanje i opis realnog funkcioniranja mentalnog leksikona. Glavni rezultat takve orijentacije je njezina knjiga Mentalni leksikon: modeli i činjenice vrijedan doprinos psiholingvistici i kognitivnoj lingvistici. Iako je i znanstvenim člancima i sudjelovanjem na znanstvenim skupovima i radom na znanstveno-istraživačkim projektima upotpunila sliku svoje znanstvene aktivnosti, na tim je područjima možda bila manje intenzivno angažirana, upravo posvećujući se radu na knjizi. Proširujući svoj znanstveni interes ona se, u okviru znanstveno-istraživačkog projekta koji trenutno vodi, u ovom razdoblju bavi, između ostaloga, i pitanjima sociolingvističke prirode kao što je konstrukcija i izgrađivanje jezičnog identiteta.

3. NASTAVNA DJELATNOST

3.1. Nastavna djelatnost do reizbora u zvanje docenta (2005.)
Vlasta Erdeljac radi na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1985. godine te je održavala predavanja i seminare iz različitih obaveznih i izbornih kolegija koji su bili ili trenutno jesu u programu studija lingvistike - Općelingvistički proseminar, Fonološki opis, Morfološki opis, Sintaktički opis, Semantički opis, Uvod u opću lingvistiku, Lingvistika 20. stoljeća, Razumijevanje jezika, Kognitivni pristup jeziku, Prepoznavanje riječi, Mentalni leksikon. Prepoznavanje riječi je kolegij koji sam je uvela u nastavu u akademskoj godini 2000/2001, a njezina je istoimena knjiga jedan je od temeljnih priručnika uz taj kolegij.

Bila je mentor u izradi 8 diplomskih radnji na matičnom Odsjeku.

U tom je razdoblju Vlasta Erdeljac predavala i na poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofkom fakultetu u Zagrebu i na poslijediplomskom humanističkom studiju u Ljubljani. Održala je i jedno pozivno predavanje (Definiranje i prepoznavanja riječi) na Scuola superiore di lingue moderne na Sveučilištu u Trstu (svibanj 1997.).
3.2. Nastavna djelatnost nakon reizbora 2005. godine
U izvještajnom razdoblju Vlasta Erdeljac je nastavu na kolegijima koje trenutno predaje (Opća lingvistika, Fonologija i Mentalni leksikon) organizirala u skladu sa zahtjevima bolonjskih programa. Za te je kolegije pripremila i literaturu i nastavne materijale za studente. Tako je za potrebe kolegija Fonologija zajedno s asistenticom Janom Willer-Gold priredila nastavne materijale unutar sustava učenja na daljinu Omega, a njezina knjiga Mentalni leksikon: modeli i činjenice bit će osnovna obvezna literatura za kolegij Mentalni leksikon. Ulaženjem u područje neuroznanosti ne samo u istraživačkom nego i u nastavnom radu ona je omogućila i organizacijski provela nove oblike studija lingvistike, osobito njegovog psiholingvistički usmjerenog dijela. Tako studenti lingvistike mogu stjecati praktična iskustava hospitiranjem i obavljanjem seminarskih zadataka u drugim institucijama unutar Zagrebačkoga sveučilišta i izvan njega, na Odsjeku za logopediju i Laboratoriju za psiholingvistička istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i na Klinici za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Kliničke bolnice „Sestre milosrdnice“, s kojima je ostvarila uspješnu suradnju.

Održavala je nastavu na poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofkom fakultetu u Zagrebu te na poslijediplomskom humanističkom studiju na Institutum studiorum humanitatis u Ljubljani iz lingvistike, fonetike i fonologije.

Bila je mentor u izradi dviju doktorskih disertacija i 8 studentskih diplomskih radova.
3.3. Ocjena nastavnog rada
Vlasta Erdeljac je iskusna sveučilišna nastavnica s 25-godišnjim nastavničkim iskustvom i njezina se nastanika djelatnost može visoko ocijeniti. Ona je predavala na svim razinama i u svim oblicima nastave. Samostalno je koncipirala i izvodila cijeli niz lingvističkih kolegija permanentno unapređujući nastavu i prilagođavajući je suvremenim nastavnim tehnologijama. Važno je napomenuti da je u nastavu unijela rezultate svog znanstveno-istraživačkog rada te da je za najvažnije kolegije priredila udžbeničku literaturu za studente.

Bila je mentor u izradi 17 diplomskih radova i 2 doktorata.

Održala je niz pozvanih predavanja na sveučilištima u Ljubljani i Trstu.

O uspješnoj nastavničkoj djelatnosti Vlaste Erdeljac i dobroj suradnji sa studentima može se zaključiti na temelju uvida u visoke ocjene kojima su njezin rad u nastavi ocijenili studenti anketama provedenim na Filozofskom fakultetu, kao i iz činjenice da je neke radove objavila u suradnji sa studentima.

 

4. STRUČNA DJELATNOST

 

Vlasta Erdeljac je objavila nekoliko stručnih radova u kojima je prikazala nekoliko lingvističkih knjiga u domaćim časopisima, recenzirala veći broj lingvističkih rukopisa za potrebe izdavača (Golden marketing,  Antibarbarus, Disput, Školska knjiga) i stručnih časopisa (Govor, Suvremena lingvistika, Sol) te zbornika radova HDPL. Surađuje s Fakultetom političkih znanosti i sa sveučilišnim interdisciplinarnim doktorskim studijem Jezik i kognitivna neuroznanost (JEKON). Sudjeluje u radu Povjerenstva za ocjenu školskih udžbenika MZOŠ, a bila je i recenzent znanstvenih projekata koje financira MZOŠ RH.

Bila je članica uredništva lingvističkog časopisa SOL. Članica je Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, a u  razdoblju 2002-2003. bila je predsjednica zagrebačkoga ogranka tog društva. Članica je i Hrvatskog društva za neuroznanost.
5. OCJENA UVJETA I PRIJEDLOG
Na temelju prikaza znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti dr.sc. Vlaste Erdeljac može se zaključiti da ona ispunjava opće zakonske uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/08), kao i uvjete Nacionalnog vijeća za znanost za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika prema Pravilniku o uvjetima za izbora u znanstvena zvanja (NN, 84/2005).
Pristupnica je stekla uvjete za izbor u zvanje višeg znanstvenog suradnika, (tj. knjiga (a3), najmanje dva znanstvena rada u časopisima na međunarodnoj razini ukupno (a1 + a2) te 18 bodova nakon izbora u zvanje stručnog suradnika) jer je Vlasta Erdeljac objavila 2 knjige (a3), 8 radova u časopisima na međunarodnoj razini (a1) te je nakon izbora u zvanje docenta ostvarila 59.59 boda ili sveukupno 94.46 bodova (umjesto potrebnih 34).
Nadalje, pristupnica ispunjava 5 od tri nužna uvjeta Rektorskog zbora za izbor u znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora prema odluci o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno nastavno zvanje: 1. objavila je 2 knjige koje su sveučilišni udžbenici, 2. uvela je i osmislila kolegije Prepoznavanje riječi i Mentalni leksikon, 3. mentorica je 17 diplomskih radova studenata i objavila je radove u suradnji s nekima od njih, 4. od nužne godine dana usavršavanja u inozemstva Vlasta Erdeljac je provela samo 6 mjeseci pa taj uvjet ispunjava samo djelomično, 5. izlagala je na više od 10 međunarodnih skupova i 6. mentorica je u izradi dviju doktorskih disertacija i objavila je jedan rad sa završenom doktorandicom.

Na temelju visoke ocjene o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti dr.sc. Vlaste Erdeljac te budući da ispunjava sve zakonom propisane uvjete za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika te u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana opće jezikoslovlje (lingvistika), predlažemo da se Vlasta Erdeljac izabere u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednog profesora na Katedri za opću lingvistiku u Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu.

Stručno povjerenstvo:

Dr.sc. Damir Horga, red. prof,

Filozofski fakultet u Zagrebu
Dr.sc. Ranko Matasović, red. prof.

Filozofski fakultet u Zagrebu

Dr.sc. Janez Justin, red. prof.

ISH, Fakulteta za podiplomski

humanistički studij, Ljubljana
PRILOG 1

Izračun bodova prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, koji je donijelo Nacionalno vijeće za znanost (NN, br. 84, od 11. srpnja 2005), na temelju članka 32. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, broj 123/03, 105/04 i 174/94)

I. Znanstveni radovi do izbora u zvanje docenta
Bibliografski podatak	O (opseg rada)	M (mjesto objavljivanja)	V (vrsnoća rada)	BODOVI
Prepoznavanje riječi, SOL/ Ibis, (1997) Zagreb (230 str.) znanstvena monografija – prerađena doktorska disertacija
Tekst kao kontekst polifunkcionalnosti standardnoga jezika u: Obdobja 22: Aktualizacija jezikovnozvrstne teorije na Slovenskem - členitev jezikovne resničnosti. Kržišnik, Erika (ur.). Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta v Ljubljani, 2004; 229-238. (s Peti-Stantić, A.)	0,9x2=1,8	a1=1.5	1	2,70
Mentalno procesiranje morfoloških jedinica u govorenoj riječi u: Diana Stolac, Nada Ivanetić i Boris Pritchard (ur.): Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, HDPL, Zagreb-Rijeka, (2003), 239-246. (s Horga, D.)	0.78x2=1.56	a2=1	1	1.56
Modeliranje temeljnih intonacijskih oblika, Govor, (2001), God. XVIII, br. 2, 105-111. (s Bakran. J. i Lazić, N.)	0.78x2=1.56	a2=1	1	1.56
Analiza zvučnog okruženja, Govor, (2000), God. XVII, br.1, 29-48. (s Bakran. J. i Lazić,N.)	2.32x2=4.64	a2=1	0.75	3.48
Leksički utjecaj na identifikaciju fonema, Strani jezici, (1999), XXVIII, 74-84.	1.67x2=3.34	a2=1	1	3.34
Identification in Spoken Croatian, Eurospeech ' 99 Proceedings: ESCA 6th European Conference on Speech Communication and Technology, Budapest, (1999), 1891-1894. (s Horga, D.)	0.81x2	a1=1,5	1	1.62
Temporal Structure of Spoken-Word Recognition in Croatian in Light of the Cohort Theory, Brain and Language, (1999), 68, 95-103. (s Mildner, V.)	0,84x2= 1,68	a1=1,5	1	2,52
Od percepcije do razumijevanja, Govor XIII, (1998/1996), 1-2, 89-97.	1.08x2=2.16	a2=1	0.75	1.62
Problem značenja u teorijama prepoznavanja riječi i razumijevanja govora, Filologija, (1998) knj.29, (1997), Zagreb, 25-36.	1.35x2=2.7	a1=1,5	1	4.05
Prepoznavanje riječi u povezanom govoru (na primjeru hrvatskoga jezika), Govor, (1997) god. XII. 1, (za 1995.), str.1-33.	2.46x2=4.92	a2=1	1	4.92
Perceptivna vrijednost distinktivnih obilježja, SOL (1991), 12-13, Zagreb, 7-25. (UDK 801.4:808.62+801;159.9)	1.81x2=3.62	a2=1	1	3.62
Žene i muškarci u udžbenicima stranih jezika, Strani jezici (1984), 1-2, Zagreb, 35-40.	0.69x2=1.38	a2=1	0.5	0.69
O grčkom jeziku, Latina et Graeca (1983) 22, Zagreb, 60-67.	0.65x2=1.3	a2=1	0.5	0.65
Di Sciullo, A. M. i E. Williams, On the Definition of Word, Suvremena lingvistika 37, II svezak, 377-380.	0.49x2=0.98	a1=1,5	0.5	0.73
I. Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Zbornik za filologiju i lingvistiku, XXIX/1, Novi Sad, 177-181. YU ISSN 0352-5724; UDK801(05)	0.50x2=1	a2=1	0.5	0.50
M. Riđanović, Jezik i njegova struktura, SOL 1, Zagreb, 98-100.	0.36x2=0.72	a2=1	0.5	0.72
W. von Timroth, Russische und sowjetische Soziolinguistik und tabuisierte Varietäten des Russischen, Suvremena lingvistika (1984/85), 25-26, Zagreb, 69-71.	0.37x2=0.78	a1=1,5	0.5	0.59
				34.87
Nije vrednovana knjiga Prepoznavanje riječi jer je to prerađena doktorska disertacija Riječ (od definicije do prepoznavanja) Nisu vrednovani svi stručni radovi objavljeni prije izbora u zvanje docenta. II. Znanstveni radovi nakon izbora u zvanje docenta
Bibliografski podatak	O (opseg rada)	M mjesto objavljivanja	V vrsnoća rada	BODOVI
Mentalni leksikon: modeli i činjenice, Ibis grafika d.o.o., Zagreb, 2009. znanstvena monografija (366 str.)	22.8x2=45.75	a2=1	1	45.75
Hrvatski na pragu Europske Unije. U: Granić, Jagoda (ur./ed.). Jezična politika i jezična stvarnost / Language Policy and Language Reality. Zagreb: HDPL, (2008), 245-253. (sa Škiljan, D.) poglavlje u knjizi	1.08x2=2.16	a1=1.5	1	3.24
Syntactic- Semantic Relationships in the Mental Lexicon of Aphasic Patients, Clinical Linguistics & Phonetics, 22 (10-11): (2008), Informa Healthcare, 795-603. (sa Sekulić, M.)	1.28x2=2.56	a1=1,5	1	3.84
Eksplicitno i implicitno u učenju jezika: lingvistička perspektiva, 2. međunarodna konferencija o naprednim i sustavnim istraživanjima; Drugi specijalizirani znanstveni skup: Rano učenje hrvatskoga jezika 2 (RUHJ-2), The 2^nd International Conference on Advanced and Systematic Research Zadar 13–15. studenoga 2008; Knjižica sažetaka, 31-32.(s Willer-Gold, J.)	0.13x2=0.26	a2=1.5	1	0.39
Nacionalni identitet kao jezični identitet u: Jezik i identiteti. Granić, Jagoda (ur.).HDPL, Zagreb – Split 2007; 437-445.(s Peti-Stantić, A. i Pavlić, G.)	0,9x2=1,8	a1	0,75	1.35
Dubravko Škiljan, Vježbe iz semantike ljubavi, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2007., Suvremena lingvistika 64 (2/2007), 219-222.	034x2=0.68	a1=1,5	0.5	0.51
Dubravko Škiljan, Mappa mundi: kartografi i njihova publika: svjetovi i znakovi: izrazi i sadržaji: značenja i smislovi, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006., Suvremena lingvistika, 64 (2/2007.), 222-224.	0.33x2=0.66	a1=1,5	0.5	0.49
Govorne greške profesionalnih i neprofesionalnih govornika, u: J. Granić (ur), Jezik i medij, Jedan jezik, više svjetova, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Split, (2006), 215-222. (s Horga, D.)	0.78x2=1.56	a2=1	1	1.56
Govorne greške – pogled u strukturu mentalnoga leksikona, Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike / Jagoda Granić (ur.) Zagreb/Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, (2005), 213-222.	1.23x2=2.46	a2=1	1	2.46
POSLIJE IZBORA U DOCNETA				59.59
PRIJE IZBORA U DOCENTA				34.87
UKUPNO				94.46

PRILOG 2

UVJETI REKTORSKOGA ZBORA ZA IZBOR U ZVANJE IZVANREDNOGA PROFESORA
Pristupnik mora ispuniti tri od sljedećih šest uvjeta:

1. da je autor ili koautor jednog objavljenog sveučilišnog udžbenika, znanstvene knjige ili priručnika, odnosno da je na web-stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja kao nastavni tekst, koji je pozitivno ocijenjen od stručnog povjerenstva	Ispunjava (2 znanstvene knjige)
2. da je predložio ili uveo novi, ili inovirani sadržaj predmeta, ili uveo nove eksperimentalne ili praktične nastavne metode na preddiplomskom, diplomskom ili poslijediplomskom studiju uz odobrenje nadležnog stručnog tijela visokog učilišta	Ispunjava (uvela je i osmislila Prepoznavanje riječi i Mentalni leksikon)
3. da je pod njegovim mentorstvom izrađeno najmanje sedam (7) završnih ili diplomskih radova, te da je pri tome objavio barem dva rada u koautorstvu sa studentom	Ispunjava (mentorica za 17 diplomskih radova, objavila radove sa studentima – Marinom Sekulić i Goranom Pavlićem; )
4. da se nakon stjecanja doktorata usavršavao u svom znanstvenom području, struci ili nastavi u uglednim institucijama u inozemstvu u ukupnom trajanju od najmanje jedne godine	Ne ispunjava u potpunosti (usavršavala se na inozemnim sveučilištima u trajanju od ukupno 6 mjeseci)
5. da je kao autor ili koautor prezentirao najmanje pet (5) radova na znanstvenim skupovima, od kojih dva na međunarodnim znanstvenim skupovima	Ispunjava (izlagala je na više od 10 međunarodnih skupova)
6. da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem jednog znanstvenog rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij.	Ispunjava (mentorica i komentorica je dviju doktorskih disertacija; objavila je jedan rad u koautorstvu sa studenticom M. Sekulić koja je završila poslije- diplomski doktorski studij JEKON )