Te u zagrebu filozofski fakultet

Fakultetskom vijeću

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Predmet: Ocjena znanstvenog magistarskog rada Nikole Marangunića i prijedlog za nastavak postupka stjecanja naslova magistra znanosti.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Nikole Marangunića pod naslovom Razvoj metodologije za evaluaciju upotrebljivosti Internet portala. Na temelju uvida u magistarski rad podnosimo Vijeću sljedeći

I z v j e š t a j
Magistarski rad Nikole Marangunića sastoji se iz 10 sadržajnih cjelina: Sažetaka/Summary, Uvoda, Cilja, Problema istraživanja, Metode, Rezultata, Rasprave, Zaključka, Literature i Priloga. Rad obuhvaća 65 stranica teksta s prikazom 7 slika i 14 tabela, popis više od 60 citiranih referenci te prikaz zadataka za pretraživanja Internet portala, upitnika upotrebljivosti Internet portala, sadržaja polustrukturiranog intervjua o vrednovanju Internet portala i evaluacijskog obrasca za heurističko vrednovanje upotrebljivosti Internet portala.
Rad se bavi razvojem metodologije za evaluaciju upotrebljivosti Internet portala i njenom primjenom na četiri najposjećenija portala širokog dosega u Hrvatskoj. S tim u svezi Uvod započinje definiranjem i prikazom različitih vrsta Internet portala među kojima je težište stavljeno na portale širokog dosega, također nazvane opći ili nespecificirani portali. Prema provedenim istraživanjima ova vrsta portala je najpopularnija među korisnicima u Hrvatskoj i svojim sadržajem i izgledom u većoj mjeri odgovara stranicama dnevnih tiskovina i javnim medijima poput BBC-a, a manje komercijalnim portalima kakvi prevladavaju u zemljama s visokom razinom informatičke pismenosti. Upravo zbog svoje općenitosti i popularnosti ovakvi portali trebaju biti ne samo vizualno i sadržajno dobro oblikovani već moraju imati i visoku razinu upotrebljivosti tako da je njihovo korištenje jednostavno, lako i udobno širokom krug korisnika bez obzira na njihovo iskustvo u radu s računalnim sustavima i na njima utemeljenim tehnologijama.

Upotrebljivost kao ključni koncept u području ispitivanja interakcije čovjeka i računala obuhvaćena je i standardima koje postavila međunarodna normizacijska organizacija ISO/IEC. Ovdje se upotrebljivost definira kao skup atributa kojima se određuje „napor uložen u korištenje“ određene programske podrške, kao i vrednovanje konkretne upotrebe definiranog skupa korisnika. Pri tome, upotrebljivost obuhvaća dva osnovna aspekta: (1) objektivnu mjeru efikasnosti korištenja sustava i (2) subjektivnu procjenu lakoće korištenja sustava. Budući da se ne radi o jednodimenzionalnom konstruktu kriteriji evaluacije upotrebljivosti odnose se primarno na (a) lakoću učenja korištenja računalnog sustava; (b) efikasnost uporabe sustava tj. razinu produktivnosti u radu sa sustavom; (c) lakoću upamćivanja sustava, tj. mogućnost zadržavanja dosegnute razine vještine rada i nakon dužeg nekorištenja sustava; (d) minimiziranje grešaka u radu sa sustavom odnosno njihovo lako ispravljanje; i (e) zadovoljstvo korisnika u radu sa sustavom. Prema navedenim kategorijama izrađuju se i metodologije evaluacije upotrebljivosti nekog računalnog sustava. S obzirom na način prikupljanja podataka evaluacijske metode se dijele na one koje uključuju krajnje korisnike i metode koje uključuju stručnjake iz područja interakcije čovjeka i računala. Obje vrste metoda su opisane u završnom djelu radnje pri čemu je naglasak bio na potencijalno dvije najperspektivnije: testiranje korisnika koje uključuje objektivne i subjektivne mjere te heurističko vrednovanje prema smjernicama upotrebljivosti koje provode eksperti.

Velike mogućnosti kombiniranja različitih metoda evaluacije i kriterijskih mjera kao jednog od nužnih koraka u iterativnom dizajnu novih i redizajnu postojećih sustava predstavljale su temelj za istraživanje čiji je cilj bio razviti metodologiju za evaluaciju upotrebljivosti Internet portala u specifičnom hrvatskom kontekstu. S jedne strane time bi se doprinijelo definiranju optimalne evaluacijske metodologije, a s druge strane dobili podaci o upotrebljivosti glavnih domaćih Internet portala. Zbog toga su u radu postavljena četiri problema:

1. 
   Ispitati razlike u atributima upotrebljivosti među različitim grupama sudionika.
   
2. 
   Istražiti korelacije rezultata sudionika u objektivnim i subjektivnim mjerama upotrebljivosti na hrvatskim Internet portalima.
   
3. 
   Ispitati zadovoljenje principa dobrog dizajna za 4 najposjećenija hrvatska Internet portala širokog dosega i usporediti rezultate dobivene testiranjem upotrebljivosti s rezultatima manje formalne heurističke evaluacije.
   

U skladu s ciljem i problemima provedeno je složeno istraživanje eksperimentalnog tipa s pomno odabranom metodologijom. S manjim brojem ispitanika proveden je pretpokus kako bi se provjerila provodljivost zamišljenog postupka, tehnike snimanja navigacije po portalima i razumljivosti korištenih instrumenata. U glavnom istraživanju bilo je 30 sudionika koje su činili stručnjaci (studenti Internet oblikovanja, te informatički i marketinški stručnjaci) i nestručnjaci (povremeni korisnici različitih dobnih skupina: mlađi, srednje dobi i stariji korisnici) raspoređeni u 6 skupina s po 5 sudionika. Osim njih, u istraživanju je sudjelovalo i deset priučenih eksperata iz područja evaluacije upotrebljivosti koji su procjenjivali u kojoj mjeri dizajn Internet portala udovoljava principima dobrog dizajna. Vrednovana su četiri najposjećenija portala širokog dosega u Hrvatskoj: Index portal, Net portal, Vip portal i T-portal. U okviru evaluacijskog postupka korišteni su: Upitnik upotrebljivosti sistema (System Usability Scale - SUS); Intervju polu-strukturiranog tipa kao dodatni način prikupljanja podataka o subjektivnim doživljajima prilikom rada s Internet portalima i Evaluacijski obrazac za priučene eksperte koji je pripremljen u skladu s Nielsenovim principima dobrog dizajna. Također, u istraživanju je korištena i objektivna mjera upotrebljivosti koja je izračunata ponderiranjem vremena potrebnog za rješavanje tri tematski različita zadatka u radu s portalima u okviru kojih su sudionici trebali pronaći određene informacije čija se struktura i položaj na portalima nisu mijenjali tijekom ispitivanja.

Rezultati istraživanja su sažeto i pregledno prikazani u dvije cjeline. U prvoj cjelini prikazani su rezultati dobiveni metodom testiranja upotrebljivosti, dok su u drugoj izneseni rezultati heurističke evaluacije. Dobiveni rezultati istraživanja komentirani su u raspravi pod svjetlom postavljenih problema i uspoređeni s nalazima iz uglavnom vrlo recentne i još uvijek malobrojne literature. Ovdje ćemo ukratko prikazati samo osnovne rezultate i naglaske iz rasprave.

Rezultati na objektivnim i subjektivnim mjerama upotrebljivosti su povezani. Korisnici su se najčešće osjećali ugodno u radu s onim portalima (Indeks i Vip) na kojima su ujedno postigli dobar rezultat. Riječ je o portalima koji su po njima dobro strukturirani, karakterizira ih jednostavna navigacija i preglednost. Razlika u rezultatima stručnjaka i nestručnjaka je očekivano statistički značajna u korist stručnjaka. Oni brže i uspješnije obavljaju zadane zadatke na svim portalima. Dobiveni rezultati upućuju na različitu prilagođenost portala različitim tipovima korisnika. Prikupljeni komentari ocjena portala o zadovoljenju Nielsenovih principa osiguravaju veliki broj novih i detaljnijih informacija o nedostacima i prednostima pojedinih portala. No, istodobno se pokazalo da Evaluacijski upitnik zahtijeva značajnu reviziju. Neki od Nielsenovih principa se pokazuju kao nepotrebni, tj. neprimjenjivi u kontekstu portala budući ne daju gotovo nikakve informacije koje bi bili korisne za poboljšanje upotrebljivosti portala. U daljnjim istraživanjima određeni broj smjernica treba jasnije formulirati, a relevantne pod-smjernice revidirati, te izbaciti one koje se ponavljaju. Očigledna je potreba za izradom novog seta smjernica s pripadajućim pod-smjernicama koje se neće striktno temeljiti na Nielsenovoj heuristici.

Metodologija koja je predložena, rezultati koji su dobiveni i analizirani, kao i rasprava o nalazima predstavljaju početni korak u razvoju optimalne metodologije za evaluaciju Internet portala. Koje metode koristiti, kako ih kombinirati, koliki i kakav uzorak korisnika/stručnjaka je potreban, koja razina stručnosti korisnika je optimalna da se dobije adekvatna povratna informacija; to su najznačajniji problemi koji se nalaze na početku svakog pokušaja evaluacije upotrebljivosti interaktivnih sustava. Znanstveni doprinos ovog istraživanja jest definiranje smjernica za razvoj evaluacije upotrebljivosti Internet portala kako bi iterativni ciklus razvoja te metodologije bio što kraći i kvalitetniji, kao i postavljanje teorijskih okvira za objašnjenje predloženih rješenja. Ovo početno istraživanje je dalo informacije koje su specifične za hrvatski kontekst, ali dobiveni rezultati imaju i šire reperkusije.

Na kraju izvještaja možemo zaključiti:

1. Tema ove magistarske radnje ima teorijski i metodološki značaj.

2. Vrlo je aktualna s obzirom na dinamične promjene koje se događaju u profesionalnom i obrazovnom okruženju pod utjecajem multimedije i sve većeg broja portala različitih svojstava.

3. Autor je pomno isplanirao sve faze ovog zahtjevnog istraživanja.

4. Pri prikupljanju podataka pridržavao se etičkih načela istraživanja u društvenim znanostima.

5. Autor pokazuje znanstvenu kritičnost i navodi potencijalne nedostatke svog istraživanja, kao i preporuke za buduća istraživanja kojima će ova radnja biti dobra polazna osnova.
Prema našoj prosudbi magistarska radnja Razvoj metodologije za evaluaciju upotrebljivosti Internet portala Nikole Marangunića je vrijedan znastveni rad u jednom još nedovoljno istraženom interdisciplinarnom području, te stoga predlažemo Vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu da mu odobri nastavak postupka za stjecanje naslova magistra znanosti.

Povjerenstvo:

dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof.

(predsjednik povjerenstva)

dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.

(član povjerenstva)

dr. sc. Andrina Granić, izv. prof.

(član povjerenstva)

Prirodoslovno-matematički fakultet Split

Fakultetskome vijeću Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu
Imenovani u stručno povjerenstvo za ocjenu specijalističkog magistarskog rada Daniele Pavlak pod naslovom Prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na područje pomorstva podnosimo Fakultetskome vijeću sljedeći
IZVJEŠTAJ
Daniela Pavlak odslušala je i položila sve propisane kolegije na poslijediplomskom specijalističkom prevoditeljskom studiju i izradila ovdje predloženi rad kao završnu obvezu na tom studiju. Ovaj rad sadrži uvodni dio u kojemu se obrazlaže odabir tekstova, opisuju postupci pri prevođenju svih šest tekstova i navode teškoće i problemi koji se javljaju pri prevođenju. Drugi dio sadrži prijevode s hrvatskog na engleski jezik uz dodatak izvornih tekstova te prijevode s engleskog na hrvatski uz dodatak izvornih tekstova kao i detaljno opisana metodologija rada. Na kraju slijedi zaključak, popis literature, sažetak na hrvatskom i sažetak na engleskom jeziku te životopis.

Ovo su tekstovi prevedeni s hrvatskog na engleski jezik:

Djelo Radosno u novi dan autora Zvjezdana Linića, stručna je literatura iz područja religije. Autor progovara o suvremenoj i sveopćoj društvenoj problematici te odnosu današnjeg čovjeka i religije. Fra Linić želi čovjeka, u vremenu poremećenih ideala i vrijednosti, ohrabriti da radosno uđe u novi dan te u sebi pronađe Boga i ljubav.

Iako sadrži naizgled jednostavne rečenice i stil koji dominira ovim radom, prijevod je donosio i posebnosti tipične za područje religijske literature, a to je zastupljenost arhaičnog jezika, religijskih termina i prisutnost apstraktnih imenica. Tekst obiluje isječcima iz Biblije poput 'Povratak sina razmetnoga', 'Isus ozdravljuje slijepa čovjeka', 'Stvaranje svijeta', 'Bog je ljubav' te poslovicama. Zbog navedenog kandidatkinja je morala pročitati dijelove Svetog pisma kako bi lakše odabrala vokabular. Tražeći ekvivalente u engleskom jeziku, uvelike se služila i Biblijom i internetom. Između različitih varijanti Biblije na engleskom jeziku odlučila se za moderne prijevode.

Poglavlje Samopoštovanje i spol iz knjige Razgovori sa zrcalom autora D. Miljković i M. Rijavec, literatura je iz područja psihologije samopouzdanja. Što je samopouzdanje i kako ga povećati tema je ove knjige koja obiluje primjerima, anegdotama te većim brojem upitnika za samoprocjenu. Autori obradi stereotipa, nepisanih, ali ustaljenih pravila u našem društvu, pristupaju na zanimljiv i humorističan način te primjere potkrepljuju brojnim istraživanjima, zgodama, poslovicama, citatima i dosjetkama. Najveći doprinos autora zasigurno je što su znanost približile najširem krugu čitatelja.

U tekstu ima mnogo termina iz područja psihologije, za neke od njih rabe se internacionalizmi, a za neke hrvatske riječi npr. androginost, samopoštovanje. Kandidatkinja je bila svjesna potrebe da prijevodi budu „politički korektni“, kao npr. Crnac- a black person, vozačica – a woman driver. Prevođenje kulturoloških elemenata također je zahtijevalo neke prilagodbe: npr. dijete 4. razreda osnovne škole – a 10 year old child ili primjer reklame za prašak Ariel gdje je provjeravala marketinški slogan u engleskom govornom području. Za prijevod poslovica tražila je najbliži srodni sadržajni ekvivalent, dok je strofe popularnih pjesama koje su u rimi, prevela na način da zadrži smisao odnosno poruku pjesme.

Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca donosi Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka na temelju Zakona o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet. Tekst po temi pripada području pomorstva, odnosno pravu prema vrsti teksta pa je potrebno poznavanje obje struke. Pravilnikom se pripisuju zvanja, stručna sprema i načini stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca.

U prevođenju pravnog teksta bilo je bitno uskladiti terminologiju i stil te pritom voditi računa da impersonalni oblik bude prevoden pasivom u engleskom jeziku. Kod prijevoda pomorske struke kandidatkinja je zatražila pomoć stručnjaka. To se odnosilo na nepostojanje ekvivalencije činova te hijerarhije na brodu u dva jezika, Ovakva je hijerarhija u engleskom jeziku postojala oduvijek dok se u hrvatskom primjenjuje od 1995. stupanjem na snagu Međunarodne Konvencije o standardima za obuku, izdavanje svjedodžaba i držanje straže pomoraca, STCW. Neke od posebnosti u ovom prijevodu su termini posebni za hrvatsku nomenklaturu zbog geografske razvedenosti obale i brojnosti otoka dok je primjetno nepostojanje leksika u engleskom jeziku zbog nepostojanja pojma u stvarnome svijetu pa je tako u hrvatskom jeziku uz pojmove neograničena plovidba i velika obalna plovidba prisutan i pojam mala obalna plovidba koju engleski jezik ne poznaje zbog drugačijih geografskih obilježja pa je njegov ekvivalent near coastal navigation.

Ovo se tekstovi prevedeni s engleskog na hrvatski jezik:

Poglavlje Social Profile iz knjige Britain in close up autora David McDowalla je literatura iz područja sociologije odnosno kulture i civilizacije Britanije. Razrađuje složenu stvarnost modernog britanskog društva i ljudi te proučava novonastale promjene razbijajući stereotipe o naciji. Ovo se poglavlje bavi aktualnim društvenim temama poput obitelji, klase, spola i mladeži s naglaskom na njihovo poimanje, važnost i problematiku u današnjem svijetu.

Pri prijevodu ovog teksta cilj je bio zadržati stil koji je određen aktualnim zbivanjima i društvenim obilježjima britanskog društva. Posebnu pažnju kandidatkinja je trebala pridati prevođenju elemenata kulture poput white collar workers, ocjena u školskom sustavu, sustava školovanja primjerice public schools itd. gdje je nužno poznavanje britanske civilizacije kako bi se termin preveo ispravno. Uočila je razlike u nazivima istih pojmova npr. a single parent family: u hrvatskom se najčešće koristi termin samohrana majka ili rjeđe samohrani otac; glagol marry prevodi se ovisno o spolu udati se, oženiti se, ili ako je riječ o paru vjenčati se. Neke su pojmovi prevedeni opisno uz navođenje termina u izvornom jeziku npr. baby boom, the Establishment, geografski nazivi poput South coast and East Anglia prevedeni su kao jug i jugoistok Engleske jer prosječnom hrvatskom čitatelju je taj pojam nejasan ili nepoznat.

Poglavlje Body image iz djela Self-esteem enhancement with children and adolescents skupine autora Pope, McHale i Craighead, stručna je literatura iz područja razvojne psihologije. Autori analiziraju prirodu slike tijela kroz razvojni put djeteta te istioču važnost njena utjecaja na samopoštovanje

Pri prevođenju ovog teksta najveći problem bili su stručni termini u hrvatskom jeziku. Uslijed malo prijevoda stručne literature na hrvatski jezik, zbog potrebe za bržom razmjenom i protokom informacija na svim razinama, nužnost je za svakog psihologa poznavanje engleskog jezika. Kako bi pratio suvremene trendove struke taj nedostatak nerijetko uzrokuje interno dogovoreno hrvatsko nazivlje na razini fakulteta. Treba uskladiti omjer i nužnost uporabe internacionalizama i hrvatskih riječi u prijevodu (focus, strategy, concept, scale, session…), a u razgovoru sa stručnjacima kandidatkinja je ustanovila da je na ovom području prisutno podosta internacionalizama pa čak i rabljenje engleskih termina. Engleski je postao medij komunikacije u stručnim područjima pa se neologizmi u engleskom jeziku kao takvi prihvaćaju i u hrvatskom jeziku.

Posljednji tekst je prijevod ugovora o zaposlenju General Conditions of Enrolment koji se sklapa između pomorske agencije i pomoraca. Ugovorom se utvrđuju prava i obveze stranaka, točnije sklapanje i trajanje ugovora, zaduženja pomoraca, obveze poslodavca i raskid ugovora. Pozornost treba obratiti na pasiv u engleskom jeziku koji prevodimo impersonalnim oblikom u hrvatskom jeziku te na prevođenje pravnih odredaba gdje se, da bi se postigao jednaki pravni učinak teksta, engleski futur prevodi hrvatskim prezentom.

U prevođenju ovog teksta kandidatkinja se također oslanjala na pomoć stručnjaka. Što se tiče područja pomorstva Kratice poput STCW, GMDSS, IMO, ISM, SMS ne postoje u hrvatskom jeziku pa se zadržavaju izvorne engleske uz hrvatsko tumačenje, tako se npr. hrvatska svjedodžba za radio operatera s općom ovlasti sada tiska s engleskom kraticom GMDSS radi izbjegavanja bilo kakvih nejasnoća iako za to ne postoji međunarodna pravna obveza. Kandidatkinja navodi da se u pisanom tekstu u hrvatskom jeziku koriste standardni termini npr. kod činova na brodu, iako se u praksi koristi talijanizirani leksik za iste (zapovjednik-barba, upravitelj stroja-kapo, vođa palube-nostromo) pa odabir može ovisiti o naručitelju/ primatelju prijevoda odnosno varirati u pismenom i usmenom prevođenju no prevoditelju je nužno poznavanje njihovih ekvivalenata.

Povjerenstvo je zaključilo da je kandidatkinja izradila specijalistički rad koji je pokazao da je primijenila znanja koja je stekla na poslijediplomskom stručnom studiju prevoditeljstva. U zaključku bismo željeli istaći da je Danijela Pavlak dokazala da ima iskustvo u prevođenju i teoretsko znanje o prevođenju. Nastojala je obraniti svoje postupke u rješavanju problema koje je uočila u tijeku prevođenja.U uvodu je uz pomoć brojnih primjera prikazala problematiku prevoditeljskoga rada – pitanje odabira terminologije i stila te opasnost od pogrešnog ili dvosmislenog prijevoda. Pri prevođenju navedenih šest tekstova dokazala je kako je sposobna pronaći potrebne izvore i priručnike i njima se služiti. Prijevodi Danijele Pavlak rezultat su njezina temeljitog proučavanja svakoga teksta, tematike koju prevodi te pripadajuće terminologije. Dodatnu kvalitetu njezinom prevoditeljskom radu, kao i samim prijevodima, donosi činjenica da se tijekom prevođenja redovito savjetovala sa stručnjacima iz određenog područja, osobito u području pomorstva koje je i okvirno područje njena rada.

Predlažemo Fakultetskom vijeću da prihvati ovu ocjenu i kandidatkinju uputi na usmenu obranu rada.
U Zagrebu, 9.ožujka 2009. godine
Članovi povjerenstva:

1. dr.sc. Lovorka Miletić-Zergollern, viši lektor

predsjednik povjerenstva

2. mr.sc. Jasna Bilinić-Zubak, viši lektor u miru

član povjerenstva

3. mr.sc. Snježana Veselica-Majhut, viši lektor

član povjerenstva

Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za anglistiku 10. ožujka 2009.

Fakultetskome vijeću Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu
Imenovani u stručno povjerenstvo za ocjenu specijalističkog magistarskog rada Ane Radočaj rođ. Jurković pod naslovom Prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na područje marketinga podnosimo Fakultetskome vijeću sljedeći
IZVJEŠTAJ
Ana Radočaj rođ. Jurković odslušala je i položila sve propisane kolegije na poslijediplomskom specijalističkom prevoditeljskom studiju i izradila ovdje predloženi rad kao završnu obvezu na tom studiju. Ovaj rad sadrži Uvod u kojem kandidatkinja obrazlaže razloge odabira tekstova, bilo da su vezani za posao kojim se bavi bilo vezane uz teme koje je zanimaju. Slijedi detaljni opis metodologije i postupaka korištenih pri prevođenju šest odabranih tekstova. Drugi dio rada sadrži prijevode s hrvatskog na engleski jezik uz dodatak odabranih ključnih riječi te izvornih tekstova te prijevode s engleskog na hrvatski uz dodatak ključnih riječi te izvornih tekstova. Na kraju slijedi zaključak, sažetak na hrvatskom i sažetak na engleskom jeziku, životopis i popis literature.

Tekstovi prevedeni s engleskog na hrvatski jezik:

What America Does Right – Learning From Companies That Put People First , poglavlja ''Organizing For Success'' i ''High-tech Soap', autor Robert H. Waterman, je zanimljiva knjiga iz područja marketinga o američkom načinu postizanja uspjeha, pisana duhovitim, popularnim stilom. Opisuje kako su pojedine tvrtke uz pomoć dobrog marketinga ostvarile uspjeh na svjetskom tržištu, na čijem se vrhu i danas nalaze.

U analizi prijevoda vrlo se detaljno navode odabiri ekvivalenata, načini i razlozi odlučivanja odabira, usporedba pojmova između engleskog i hrvatskog jezika u smislu gramatičkih i stilskih kategorija, fraza te tuđica koje se koriste u hrvatskom stručnom jeziku s područja marketinga. Ako su se koristile tuđice onda ih je objašnjavala bilješkama na hrvatskom jeziku. Obzirom na duljinu rečenica u izvornom tekstu nastojala je razdvajati i spajati rečenice kako bi prenijela značenja i izbjegla nepotrebna ponavljanja a s ciljem da prijevod bude jasan i razumljiv.

Drugi u ovom dijelu rada je tekst iz područja zoologije The Rise Of Mammals, autor Rick Gore, iz časopisa National Geographic. Časopis pokriva uže područje prirodnih znanosti, tekstovi su pisani popularnim stilom i prevoditelju daju priliku za istraživanjem.

Jedan od prevoditeljskih izazova u ovom radu bili su nazivi mnogih vrsta koje se spominju u tekstu. Zahvaljujući latinskim nazivima pojedinih vrsta kandidatkinja je pronalazila hrvatske nazive i adekvatno ih uvrstila u tekst. Najčešće je u tu svrhu koristila Internet. Nazive redova sisavaca ostavljala je na latinskom jeziku zato što se i u literaturi na hrvatskom jeziku pojavljuju latinski nazivi. Uz latinske nazive koristila je hrvatske u zagradi. Ovaj pristup je jedna od značajki znanstvenog stila.

Kako kandidatkinja ima interes za psihologiju, jedan od tekstova dolazi iz tog područja: tekst Alone In The World autorice Laure Schreibman. Problemi koje je kandidatkinja morala rješavati bili su prvenstveno nazivi poremećaja vezanih za autizam. Potvrdu svojih prijevoda nalazila je uglavnom na internetu. U analizi prijevoda ovog članka kandidatkinja je navela velik broj natuknica s ovog područja, kako stručnih, tako i primjera koji se oslanjaju na kulturološku, psihološku i edukativnu domenu.

Tekstovi prevedeni s hrvatskog na engleski jezik:

Prvi je tekst Marketing u akciji – Uspješni modeli u praksi, poglavlja „Stvaranje temelja'' i „'Misija'' autora Zvonimira Pavleka. To je zapravo jedan od udžbenika koji se koristi u nastavi marketinga. Kandidatkinju je privukao zanimljivim i na prvi pogled jednostavnim stilom i jezikom; slično, kao i u prvom tekstu, opisuje marketinške strategije i uspjehe svjetskih, ali i hrvatskih tvrtki.

Najveći problem i izazov prilikom prevođenja ovih poglavlja kandidatkinji su predstavljali originalni citati, te primjeri vizija i misija pojedinih tvrtki koje je autor prevodio s engleskog na hrvatski jezik, a njen je zadatak bio ponovno ih prevesti na engleski. Budući da nije uvijek uspjela pronaći izvorne citate kako bi ih usporedila s prijevodom, a pogotovo primjere vizija i misija tvrtki, koje su ponekad objavljene javno, a ponekad su povjerljivi dokumenti tvrtke, odlučila se uz svoj prijevod staviti oznaku approx., koja označava da to nije izvorni citat neke osobe, ni izvorna vizija tvrtke. U prevođenju slogana kandidatkinja se također služila kraticom approx. u nedostatku izvornika za usporedbu i provjeru osim u slučaju kad je uspjela naći neke reklame u obliku videozapisa na internetu. Sam tekst pisan je pod utjecajem sintakse i terminologije engleskog jezika, što je ponekad olakšavalo prevođenje, premda se katkad činio kao da je pisan lošim hrvatskim jezikom.

Slijedeći tekst, Smeđi medvjed autora Đure Hubera, područje zoologije i ekologije, preuzet je iz časopisa Meridijani, (70/2002). Kandidatkinja je odabrala tekst jer je ovo životinja koja danas predstavlja jedan od turističkih simbola Hrvatske i ubraja se u turističku ponudu gorske Hrvatske.

U ovakvim tekstovima uobičajeno je uz nazive vrsta koristiti i latinske termine. To je u ovom tekstu kandidatkinji pomoglo prilikom prevođenja naziva vrsta medvjeda. Latinske nazive koristila je kada se vrsta prvi puta spominje, kasnije je to bilo nepotrebno. Tematika teksta je život medvjeda u prirodi, njihova rasprostranjenost, status, reprodukcija, hibernacija, te zaštita medvjeđe vrste u današnje doba. Prije samog prevođenja bilo je potrebno pročitati relevantnu literaturu o medvjedima na engleskom jeziku, kako bi se ''ušlo'' u terminologiju teme. Još je postojao i problem prijevoda nekih regionalnih termina koji su prevedeni uz pomoć govornika sa područja odakle su potekli.

Treći tekst iz ovog dijela radnje je Rijeka – odškrinuta vrata u svijet autora Dragutina Feletara, također iz časopisa Meridijani (72/2003). Tekst opisuje spoj tradicije i urbane kulture koji čini Rijeku jednim od najzanimljivih gradova Hrvatske.

Ovaj je tekst vrlo zahtjevan obzirom na obilje termina iz zemljopisa i povijesti grada, naziva građevina, povijesnih razdoblja, poznatih osoba koje su obilježile Rijeku u različitim razdobljima, regionalnih izraza te stilom u kojem se miješaju znanstveni i poetski izrazi. U analizi prijevoda kandidatkinja je pomoću većeg broja primjera objasnila načine rješavanja svih problema a koji su se razlikovali od problema ostalih tekstova po svojoj kulturološkoj osnovi.

Povjerenstvo je zaključilo da je kandidatkinja izradila specijalistički rad koji je pokazao da je primijenila znanja koja je stekla na poslijediplomskom stručnom studiju prevoditeljstva. U uvodu je uz pomoć brojnih primjera prikazala problematiku prevoditeljskoga rada – pitanje odabira terminologije i stila. Pri prevođenju navedenih šest tekstova dokazala je kako je sposobna pronaći potrebne izvore i njima se služiti. Svojim tumačenjem etapa i metodologije rada kandidatkinja je pokazala da je ovladala tehnikama prevođenja i da je osvijestila svoj pristup ovom području rada. Sva rješenja koja je odabrala vrlo je detaljno navela i vrlo pomno protumačila te obranila svoje postupke u rješavanju problema koje je uočila u tijeku rada. Kako je sama zaključila, na prijevodu se uvijek može raditi i uvijek ga se može popraviti. Prevoditelj je taj koji donosi konačnu odluku o izboru određenog pojma ili rješenja, te je, u tom smislu, i odgovoran. Svakim ponovnim čitanjem i provjeravanjem stječe se dojam da može drukčije i bolje, no zapravo najvažnije je što jasnije prenijeti poruku i smisao teksta.
Predlažemo Fakultetskom vijeću da prihvati ovu ocjenu i kandidatkinju uputi na usmenu obranu rada.

U Zagrebu, 9. ožujka 2009. godine

Članovi povjerenstva:

1. dr.sc. Nataša Pavlović, viši lektor

predsjednik povjerenstva

2. mr.sc. Jasna Bilinić-Zubak, viši lektor u miru

član povjerenstva

3. mr.sc. Snježana Veselica Majhut, viši lektor

član povjerenstva

Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za anglistiku 10. ožujka 2009.

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu
Imenovani u stručno povjerenstvo za ocjenu stručnog magistarskog rada Maje Kordić pod naslovom Prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na europske integracije podnosimo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta sljedeći

IZVJEŠTAJ

Maja Kordić odslušala je i položila sve propisane kolegije na poslijediplomskom specijalističkom prevoditeljskom studiju i izradila ovdje predloženi rad kao završnu obvezu na tom studiju. Rad Maje Kordić naslovljen Prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na europske integracije sadrži uvodni dio, prijevode i zaključak. Uvodni dio sadrži obrazloženje izbora tema i tekstova, izlaganje problema koji su se pojavili u rada na prijevodima i metodologije njihova rješavanja te zaključak. Zatim slijede tri prijevoda s hrvatskog na engleski jezik s priloženim preslikama izvornih tekstova na hrvatskom jeziku te tri prijevoda s engleskog na hrvatski jezik s priloženim preslikama izvornih tekstova na engleskom jeziku. Uz svaki od prijevoda pridodan je popis ključnih riječi. U završnom dijelu rada slijede sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku, životopis i literatura koja sadrži iscrpan klasificiran popis svih izvora korištenih u ovom radu.
U uvodnom dijelu rada kandidatkinja obrazlaže svoj izbor tekstova za prevođenje. Pri odabiru tekstova kandidatkinja se rukovodila željom da tekstovi budu tematski raznoliki i da pripadaju različitim funkcionalnim stilovima. Svjesna kako prevoditelji moraju biti spremni prevoditi tematski i stilski vrlo raznolike tekstove, kandidatkinja je u ovome radu željela pokazati svoju prevodilačku kompetenciju, tj. sposobnost razumijevanja i prevođenja različitih tekstova. Tako je odabrala dva publicistička teksta, koja se bave problematikom pristupanja RH Europskoj uniji, dva književna teksta, dva znanstvena rada i dva administrativna teksta.
Drugi dio uvoda sadrži analizu prevoditeljskog procesa i odabira prikladnih strategija, obrazloženje prevodilačkih postupaka i zaključke. U daljnjem tekstu slijedi izvještaj o pojedinim tekstovima i njihovim prijevodima.
Pregled prevedenih tekstova:

1. 
   Prvi tekst preveden s hrvatskog na engleski jezik sastoji se od tri poglavlja (Definicija obiteljske politike, Demografske promjene i obitelj, Vanjski rad i obitelj) iz dužeg izvornog znanstvenog članka Hrvatska obiteljska politika u europskom kontekstu autora Vlade Puljiza i Siniše Zrinšćaka. Kandidatkinja u uvodu raspravlja o specifičnim problemima s kojima se prevoditelj suočava pri prevođenju znanstvenih radova. Dotični tekst, što je uobičajeno u znanstvenim radovima, obiluje citatima drugih autora, u ovom slučaju mahom s engleskog govornog područja. Kao što dobra prevodilačka praksa nalaže, kandidatkinja je nastojala pronaći izvorni tekst koji se citira i uklopiti citate u prijevod. Naravno, to nije uvijek moguće, pa tako ni kandidatkinja nije uspjela doći do svih tekstova koje su autori navodili. Drugi je problem, na koji prevoditelj mora obratiti pažnju, česta pojava lažnih parova između hrvatskog i engleskog kad je riječ o riječima latinskog podrijetla, koje su tipične za znanstveni diskurs u oba jezika. Kao primjere izraza koje je provjeravala ne bi li otklonila opasnost njihova pogrešnog korištenja u prijevodu, kandidatkinja navodi kontigent, pluralizacija, itd...
   

2. 
   Drugu cjelinu čine dva publicistička teksta. Riječ je o članku Kazna za nesuradnju Ivana Šimonovića, koji je bio objavljen u časopis Nacional 2006. godine, te o tekstu Borisa Vlašića Pokvarenim kombijem u Europu, objavljenom u Jutarnjem listu 2005. godine. Među problemima koje su ovi tekstovi postavili u procesu prevođenja, valja istaknuti problem prevođenja konotativnih vrijednosti pojedinih izraza u izvornom tekstu. Budući da se radi o novinskim člancima, koji često nastaju u vrlo kratkom vremenskom roku, kandidatkinja je smatrala potrebnim stilski dotjerati određene dijelove teksta, na primjer ukloniti redundancije koje nisu stilski uvjetovane i određene faktičke netočnosti.
   

3. 
   Treći tekst preveden s hrvatskoga na engleski jezik dio je Godišnjeg izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2007., a odnosi se na tržište leasinga. Riječ je o tekstu koji pripada administrativnom stilu. Kako je leasing relativno nova pojava na hrvatskom financijskom tržištu, kandidatkinja nije mogla pronaći dovoljno relevantne literature koja bi olakšala razumijevanje toga specifičnog područja. Da bi razriješila terminološke nedoumice koristila se različitim izvorima: internetskim stranicama, glosarima i rječnicima, enciklopedijama.
   

4. 
   Directive 2003/54/EC of the European Parliament and of the Council of 26 June 2003 concerning common rules for the internal market in electricity and repealing Directive 96/92/EC četvrti je tekst u ovom radu. Kandidatkinja se pri prijevodu ove direktive s engleskog na hrvatski jezik najčešće koristila glosarom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Iz njena komentara u uvodu evidentno je da kandidatkinja poznaje problematiku i metodologiju prevođenja tekstova vezanih uz pristupanje RH Europskoj uniji. Tako se vrlo korisnim pokazalo njeno poznavanje njemačkog jezika, budući da je neke dvosmislenosti u engleskom tekstu uspješno razriješila konzultirajući njemački tekst koji je bio dorečeniji.
   

5. 
   Sljedeći prijevod s engleskog na hrvatski stručni je tekst naslovljen Alzheimer’s Disease, objavljen u «The New England Journal of Medicine». Pri prevođenju stručnih tekstova prevoditelj se suočava s problemom nedovoljnog poznavanja dotične struke, kojem se može doskočiti konzultiranjem stručne literature i stručnjaka. Kandidatkinja je u uvodu navela literaturu koju je koristila u prvoj fazi prevođenja ovog teksta, kao i referentna pomagala koju su joj pomogla pri samom prijevodu. Našavši se pred dilemom da li koristiti latinizme ili hrvatske izraze za određene stručne termine, kandidatkinja se odlučila za latinizme, budući da su oni uvriježeni u toj vrsti diskursa u hrvatskom.
   

6. 
   Posljednja se cjelina sastoji od dva književna teksta napisana na engleskom jeziku: izvatka iz knjige Muriel Spark The Snobs i djela Williama Trevora The Dressmaker's Child. Jedan od problema s kojima se prevoditelj suočava pri prevođenjju ovakvih tekstova jest prevođenje tzv. culture-bound items, poput naziva jela, institucija, dijelova odjeće, i ostalih koncepata specifičnih za pojedinu kulturu. U uvodu kandidatkinja navodi različite strategije koje prevoditelju stoje na raspolaganju, te obrazlaže vlastite odluke.
   

Svi navedeni postupci u radu na prijevodima tekstova vidljivi su u samim prijevodima i ukazuju na činjenicu da je kandidatkinja sustavno primjenjivala znanja koja je usvojila u poslijediplomskom studiju prevoditeljstva, koristila svu dostupnu literaturu, tražila pomoć stručnjaka za pojedina područja za koja nije imala dovoljna znanja, a osim toga se kritički osvrtala na svoja rješenja i komentirala svoje izbore rješenja ukoliko ih je bilo više.

Kandidatkinja je uz specijalistički rad priložila izbor ključnih riječi za pojedine tekstove, popis literature i izvora, sažetak i životopis.
Povjerenstvo je zaključilo da je kandidatkinja izradila specijalistički rad koji je pokazao da je primijenila znanja koja je stekla na poslijediplomskom stručnom studiju prevoditeljstva. Nastojala je obraniti svoje postupke u rješavanju problema koje je uočila u tijeku rada. Tumačenjem pojedinih faza prevodilačkog procesa i metodologija rada kandidatkinja je pokazala da je ovladala tehnikama prevođenja i da je osvijestila svoj pristup ovom području rada. Sva rješenja koja je odabrala protumačila je i argumentirala.

Predlažemo Fakultetskom vijeću da prihvati ovu ocjenu i kandidatkinju uputi na usmenu obranu rada.

U Zagrebu, 8. ožujka 2009. godine

Članovi povjerenstva:

1. dr.sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus

predsjednik povjerenstva

2. mr.sc.Snježana Veselica-Majhut, viši lektor

član povjerenstva

3. mr.sc. Jasna Bilinić-Zubak, viši lektor u miru

član povjerenstva

Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za anglistiku 10. ožujka 2009.

SAVJETOVALIŠTE ZA STUDENTE
FILOZOFSKOG FAKULTETA

Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb, 30.1.2009.

Vijeću Odsjeka za psihologiju
Dekanskom kolegiju Filozofskog fakulteta
Fakultetskom vijeću