Samarqand qishloq xo’jalik instituti

Soglom usimliklar baland buyli, kup poyali, assimilyasiya yuzasini kupligi tufayli yukori potensial imkoniyatlarga ega buladi.

Jaxondagi kup davlatlarda, shu jumladan Uzbekistonda olib borilgan tadkikotlar shuni kursatadiki, uchki meristema usulida soglomlashtirish kartoshka urugchiligida dastlabki material yaratishni samarali usullaridan bulib, soglom usimliklarni yukori potensial imkoniyatlaridan foydalanish ularni proberkalarda, usimliklarni uchki kismi, kultik navdalari, usimtalari, usimta bulaklari va boshka mikroklonal usullar bilan jadal kupaytirishga boglik.

Soglomlashtirish natijasida usimliklarni genotipi uzgarmaydi. Shuning uchun ularni morfobiologik xususiyatlari prototipdan fark kilganligi uchun kartoshka urugchiligini xamma boskichlarida bunday usimliklarni kaytadan viruslar bilan zararlanishini oldini olishga karatilgan chora-tadbirlar kullanilishi kerak.

Uchki meristema usulida soglomlashtirilgan tuganaklardan kartoshka urugchiligida foydalanishni iktisodiy samaradorligi tuprok-iklim sharoiti, virus kasalliklarini tarkalish darajasi, elita yetishtirish sxemasi, navlarni biologik xususiyati, jumladan patogenlarga chidamliligi, soglom usimliklarni kaytadan viruslar bilan zararlanishni oldini olishga karatilgan tashkiliy, profilaktik, ximoya va agrotexnik tadbirlarni majmuasiga boglik.

Foydalanilgan adabiyotlar ro’yxati.

1. 
   O’zbekiston Respublikasi hududida ekish uchun tavsiya etilgan qishloq xo’jalik ekinlari Davlat reyestri, T., 2000. 103 bet.
   
2. 
   Ayala F. Vvedeniye v populyasionnuyu i evolyusionnx genetiku. M: Mir 1984. 227 str.
   
3. 
   Azizxodjayev A., Umarov 3. M. Vliyaniye mioinozita na morfogep nedozrelx zarodshey xlopchatnika in vitro//Y36. biol. j. 1985. №S. 49—50.
   
4. 
   Alberts B. Brey D. Uotson Dj. Dr. Molekulyarnaya biologiya kletki. M. “Mir” 1994y. Tom I, 615 bet.
   
5. 
   Artikova R., S. Murodova Qishloq xo’jalik biotexnologiyasi Toshkent 2010
   
6. 
   Artikova R., S. Murodova Qishloq xo’jalik biotexnologiyasi Toshkent 2010
   

Selskoxozyaystvennaya biotexnologiya. Izbrannye rabot /Pod red. Sheveluxi B.C. «Yevraaziya», 2000 , 264 s.

7. 
   Beker M.Ye., Liyepinsh G.K., Raypulis Ye.P. Biotexnologiya./ Moskva. «Agropromizdat», 1990,334 s.
   
8. 
   Beker M.Ye., Liyepinsh G.K., Raypulis Ye.P. Biotexnologiya./ Moskva. «Agropromizdat», 1990,334 s.
   
9. 
   Biologicheskiy insiklopedicheskiy slovar.M. Sovetskaya ensiklopediya, 1986 g, str225-226.
   
10. 
    Biotexnologiya prinsp i primeneniye. Izd. «Mir», 1988-479 s
    
11. 
    Biotexnologiya selskomu xozyaystvu. Pod redaksiyeyA.G.Lobanka. Minsk.: «Uradjay», 1988 g, 199 s.
    
12. 
    Butenko R. G., Djerdemaliyev J. K., G a v r i l o v a N. F.
    

Kallusobrazuyuщaya posobnost chksplantov iz raznx organov
razlichnx sortovozimoy pshenis//Fiziol. rast. T. 33, 1986. № 2. S.
350—355.

13. 
    Biotexnologiya prinsp i primeneniye. Izd. «Mir», 1988-479 s.
    
14. 
    Biotexnologiya v 8-mi knijkax pod redaksiyey Yegorova N.S. i Samuilova V.D. M. «Vsshaya shkola», 1987,141 s.
    
15. 
    Biotexnologiya selskomu xozyaystvu. Pod redaksiyey
    A.G.Lobanka. Minsk.: «Uradjay», 1988 g, 199 s.
    
16. 
    Viyestur U. E., Leyte M. P., Sakse A. K., Sh m i t ye I. A. Protein mikrob­noy mass iz vozobnovlyayemogo (fotosinteziruyemogo) srya//Biotexnologiya. 1986. № 6. S. 1-12.
    
17. 
    Vovkogon V.G. Inokulyasiya semyan bobovx kultur//Ximiya v selskom xozyaystve. 1986. № 4. S. 13—15.
    
18. 
    Grishayev I. D. Veterinarno-sanitarnye i prirodooxranitelnye
    

meropriya­tiya pri podgotovke i ispolzovanii jivotnovodcheskix stokov na selsko­xozyaystvennx ugodyax//Koprologicheskiye aspekt promshlennogo jivotno­vodstva.— Ujgorod, 1985. S. 115 — 166.

19. 
    Gud ilin I. I. Razrabotka nauchnx osnov malootxodnoy biotexnologii jivotnovodstva//Biol. nauki. 1985. № 12. S. 53—54.
    
20. 
    Grin N., Staut U., Teylor D., «Biologiya»., tom 1., M., “Mir”., 1990 y., 11-12 betlar.
    
21. 
    Gilbert S. Biologiya razvitiya M. Mir. 1994y 235 bet.
    
22. 
    Derfling K. Gormon rasteniy. Sistemny podxod.— M.: Mir, 1985. 304 s.
    
23. 
    Yegorova N.S i Samuilova V.D. Biotexnologiya v 8-mi knijkax pod
    

redaksiyey.M. «Vsshaya shkola», 1987,141 s.

24. 
    Jukovskiy P.M. Mirovoy genofond rasteniy dlya seleksii. L., Nauka,
    

1970. 87 bet.

25. 
    Igiatyei A. Ye. Rol nauchno-texnicheskogo progressa v oxrane
    

okrujayuщyey prirodnoy sred//Problem sovershenstvovaniya upravleniya oxranoy pri­rod. M., 1986. S. 38—41

26. 
    Kadar B. Dostijeniya biotexnologii — na blago cheloveka 'Mejdunar. s-x. jurn. 1986. № 4. S. 3—5
    
27. 
    Kazakova V. N., Ustyugov V. M., Poliyevktova E. G. Regulyator rosta zernovx//3aщita rasteniy. 1987. № 4. S. 22—23.
    
28. 
    Krugloye Yu. V. Mikrobiologicheskiye aspekt oxran pochv ot zagryazneniya pestisidami//Mikroorganizm v selskom xozyaystve.— M.: Izd-vo MGU, 1986. 20 s.
    
29. 
    Laptev Yu.G. «Biologik injeneriya»., Toshkent. «Mehnat»., 1990 y.
    
30. 
    Mextiyeva Ye. A., Shikimaka A. F., Jij i na A. S, M oxov a T. V.Polucheniye vsokoaktivnogo biopreparata tipa nitragina// Mikroorganizm v selskom xozyaystve.— M.: Izd-vo MGU, 1986. 32 s.
    
31. 
    Muromsev G. S. Fuzikoksin v gormonalnoy sisteme
    

rasteniy//Vestnik s.-x. pauki. 1986. № 7. S. 70—76.

32. 
    Muromsev G. S., Kokurin A. V., Pavlova 3. N. Antigibberellinovaya aktivnost retardantov i etilena//S.-x. biologiya. 1985. № 5. S. 112—115.
    
33. 
    Mironenko M. A., Maxonko N. I. Gigiyenicheskiye aspekt ozdorovleniya okrujayuщyey sred v rayonax jivotnovodcheskix predpriyatiy/ /Koprologi-cheskiye aspekt promshlennogo
    

jivotnovodstva.— Ujgorod, 1985. S. 119-120.

34. 
    Mishustin Ye. N. Biologicheskiy azot v selskom xozyaystve//Mikroorganizm v selskom xozyaystve.— M.: Izd-vo MGU, 1986. S. 3—6.
    
35. 
    Muromsev G. S, Marshunova G. N., Pavlova V. F., Zolni­kova N. V. Rol pochvennx mikroorganizmov v fosfornom pitanii raste-niy//Uspexi mikrobiologii, 1985. № 20. S. 174—198.
    
36. 
    Nikell L. Dj. Regulyator rosta rasteniy. Primeneniye v selskom xozyay­stve.- M.: Kolos, 1984. 191 s. Osnov ximicheskoy regulyasii rosta i produktivnosti rasteniy.— M.: Agro-promizdat, 1987. 383 s.
    
37. 
    Ogarkov V. I. Osnovnye biotexnologicheskiye problem mikrobiologicheskoy promshlennosti//Biotexnologiya. 1986. № 4. S. 1—6.
    
38. 
    Ogarkov V. I., Kiselev O. I., Bkov V. A. Biotexnologicheskiye naprav­leniya ispolzovaniya rastitelnogo srya//Biotexnologiya. 1985. № 3. S. 1 — 15.
    
39. 
    Osnov ximicheskoy regulyasii rosta i produktivnosti rasteniy.—M.: Agro-promizdat, 1987. 383 s.
    
40. 
    Ostonaqulov T.E. Texnologiya vozdelvaniya i semenovodstvo kartofelya v Zaraf-shanskoy dolin. T., Mehnat, 1991, 163 bet
    
41. 
    Promshlennaya biotexnologiya. Gorizont XII pyatiletki//Biotexnologiya. 1986. № 1. S. 1—6.
    
42. 
    Pexov A.P., «Biologiya s osnovami ekologii»., Sank-Peter­burg., 2000 y., 15-26 betlar.
    
43. 
    Rekomendasii po inokulyasii semyan bobovx kultur rizotorfinom/VPNO «Rosselxozximiya». Vseross. nauchno-issled. i proyektno-texnol. in-t ximi­zasii selskogo xozyaystva. M., 1985. 17 s.
    
44. 
    Sostoyaniye i perspektiv razvitiya proizvodstva mikrobnogo belka//Bio-texnologiya. 1986. № 5. S. 1—6
    
45. 
    Sultonov YuS, Muromsev G. S. Uluchsheniye korneobrazovaniya rasteniy pod deystviyem fuzikoksina//Doklad VASXNIL. 1985, № 2. S. 5—6.
    
46. 
    Slyusaryov A.A., «Biologiya s obщyey genetikoy»., M., 1970 y., 5-11 bet­lar.
    
47. 
    To’raqulov Ye.X. «Molekulyar biologiya»., Toshkent. “O’qituvchi” 1993 y.
    
48. 
    Uma rov M. M. Assosiativnaya azotfiksasiya,—M.: Izd-vo MGU, 1986. 132 s.
    
49. 
    Xazapov Ye.Ye. Opredeleniye ekologicheski bezopasnx razmerov jivotnovod­cheskix kompleksov//Koprologicheskiye aspekt promshlennogo jivotno­vodstva.—Ujgorod. 1985. S. 120—121.
    
50. 
    Xazin D. A. Polucheniye vsokobelkovx kormovx dobavok iz otxodov rasti­telnogo srya//S.-x. nauka i proizvodstvo/Obzornaya inf.— M., 1985. № 2. S. 44 — 53.
    
51. 
    Xazin V. D. Sovremennye tendensii v proizvodstve mikrobiologicheskogo kormovogo belka//Vestnik s.-x. nauki. 1986. № 9. S. 138—140.
    
52. 
    Xo’jamshukurov N.A. Bacillus thuringiyensis yentomopotogen
    bakteriyasining mutant shtammlari asosida kolorado qo’ng’iziga
    (Leptinotarsa desemlineata Say L.) qarshi insektisid biopreparat yaratish
    (nomzodlik dissertasiya ishining avtoreferati), 2002 y.
    
53. 
    Shiskova A. P., Ryazanova R. A. Ekologicheskiye posledstviya primeneniya pestisidov i mer profilaktiki//Kompleksny globalny monitoring sostoyaniya biosfer.—L.: Gidrometeoizdat, 1986. T. 2. S. 81—85
    
54. 
    Xo’jamshukurov N.A. Bacillus thuringiyensis yentomopotogen
    bakteriyasining mutant shtammlari asosida kolorado qo’ng’iziga
    (Leptinotarsa desemlineata Say L.) qarshi insektisid biopreparat yaratish
    (nomzodlik dissertasiya ishining avtoreferati), 2002 y.
    
55. 
    Sheveluxa B.C., Kovalev V. M., Gruzdev L. T., Blinovskiy I. K. Regulyator rosta rasteniy v selskom xozyaystve//Vestnik s.-x. nauki. 1985. № 9. S. 57—65.
    
56. 
    Sheveluxi B.C. Selskoxozyaystvennaya biotexnologiya. Izbrannye rabot /Pod red. «Yevraaziya», 2000 , 264 s.
    
57. 
    Egamberdiyev A.E. Indusirovannaya nasledstvennaya izmenchivost xlopchatnika. T., Fan, 1984, 267 bet.
    
58.