Odluk u o donošenju Programa ukupnog razvoja Općine Lupoglav od 2015. do 2020. godine

Infrastruktura

Komunalna infrastruktura je temelj za kvalitetno funkcioniranje prema gospodarskim, ekološkim i društvenim potrebama i kriterijima. Pod komunalnom infrastrukturom ubrajaju se ceste, javne površine, javna rasvjeta, vodovod i kanalizacija, telekomunikacije, energetska i druga infrastruktura koja osigurava kvalitetu života i funkcioniranje gospodarske djelatnosti.

1. Promet

U Istri cestovni je promet daleko dominantniji od drugih tipova prometa, pa je tako geoprometni položaj sjeverne Istre određen sustavom državnih cestovnih pravaca prema Rijeci – Puli – Sloveniji – Trstu, te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Okosnicu čini autocesta Istarski ipsilon ukupne duljine 151 km; njezinom dionicom A8 Matulji – Kanfanar Istra se kroz tunel Učku i autocestu Zagreb-Rijeka prometno povezuje s ostatkom države, a dionicom A9 Slovenija – Kanfanar – Pula Istra je povezana sa sjevernim susjedom, Republikom Slovenijom. Općina Lupoglav se nalazi na vrlo dobrom prometnom položaju, uz samu dionicu A8 Istarskog ipsilona, odnosno neposredno nakon tunela Učka. Ovakva lokacija, koja slovi kao „vrata Istre“, može biti vrlo važan faktor budućeg razvoja, kako gospodarski tako i što se tiče kvalitete života građana.

Slika 2 Istarski ipsilon i prometni položaj Lupoglava

Dugoročne strategije razvitka i povezivanja Hrvatske s Istrom, te dalje s Europom uključuju i planirani željeznički tunel kroz Ćićariju ili Učku čime bi se postigla izravna povezanost istarskih pruga s nacionalnom mrežom, a ne kao dosad zaobilazno, preko Slovenije. U tom smislu Lupoglav je određen kao prometno središte na kojem su planirani prometni čvorovi, križanja i zaštitni koridori sa pripadajućom infrastrukturom, pa prometne planove treba uzeti u obzir u kratkoročnim projektima kako bi se postigla homogena slika razvoja općine u budućnosti.

Cestovni promet

Cestovni sustav općine Lupoglav zadovoljava unutarnje potrebe iako postoje brojni problemi i nedostaci. Postoji razmjerno vrlo gusta mreža lokalnih putova, kao i u čitavoj Istarskoj županiji gledano u odnosu na državni prosjek, ali slabih tehničkih karakteristika. Od važnih cestovnih pravaca valja spomenuti državnu cestu D3 (Matulji - Lupoglav - Pazin - Žminj) te D500 (tunel Učka - Vozilići).

Na području Općine Lupoglav razvrstane su slijedeće ceste:

Državne:

• 
  dio državne ceste D3 (GP Goričan (gr.R.M.) - čvor Čakovec - čvor Varaždin - čvor Breznički Hum - Zagreb - čvor Karlovac - Rijeka - čvor Kanfanar - Pula u dužini od 114,6km od ukupno 325,7 km,
  
• 
  dio državne ceste D44 (Ponte Portone D21 - Buzet - Lupoglav D3) u dužini 4,1km od ukupno 39,5 km,
  
• 
  dio državne ceste D500 (Tunel Učka D3 - Vranja - Šušnjevica - Kršan D64 ili dionica Lupoglav - Vranja - Šušnjevica - Kršan) u dužini 8,3 km od ukupno 23,5km.
  

Županijske:

• 
  dio županijske ceste Ž5014 (Ž5011 - Račja Vas - Lanišće - Lupoglav D44) u dužini 4,7km od ukupno 20,8km,
  
• 
  dio županijske ceste Ž5047 (D500 - Veprinac - Matulji - Kastav D304) u dužini 2,6km od ukupno 22,3km,
  
• 
  dio županijske ceste Ž5046 (Pazin D64 - Cerovlje - Paz - D500) u dužini 1,3km od ukupno 19,7km.
  

Lokalne:

• 
  dio lokalne ceste L50082 (L50084-Borut - Cerovlje Ž5013) u dužini 7,8km od ukupno 13,2km,
  
• 
  lokalna cesta L50083 (Lupoglav - Ž5014 - Gorenja Vas - Brest pod Učkom) u dužini 4,4km,
  
• 
  lokalna cesta L50084 (Lupoglav D44 - Vranja D500) u dužini 4,3km,
  
• 
  lokalna cesta L50087 (L50084 - Boljun - D500) u dužini 7,7km.
  

Državna cesta D500, tunel Učka-Vozilići od izrazite je važnosti u cestovnoj mreži Istre. Ova prometnica daje najkraću i najkvalitetniju vezu za povezivanje Labina, Raše i luke Bršica s Rijekom i drugim dijelovima Hrvatske. U zadnjih dvadesetak godina kontinuirano se radi na rekonstrukciji i obnovi pojedinih dionica D500, a buduće obnove će uključiti i dionicu kroz Kontuše (krivina Kontuši) te zaobilaznicu naselja Vranja približne dužine 2,5 km, za koje je u tijeku projektna priprema.

Prostor Općine Lupoglav presječen je autocestom D3 na sjeverni i južni dio. Sva ostala cestovna mreža i promet odvija se u drugoj razini, a dodir je samo u dvije točke, cestovnim čvorovima Lupoglav i “tunel Učka”. Za funkcioniranje i organiziranje lokalnog prometa na području Općine autocesta nema skoro nikakvo značenje niti upliv. Sva naselja u Općini vezana su na dijelove državnih cesta, južni dio područja općine na 8,3km dužine D500 (tunel Učka D3 - Vranja - Šušnjevica - Kršan D64) sjeverni dio područja općine na 4,1km dužine D44 (Ponte Portone D231 - Buzet - Lupoglav D3) koji je i glavna gradska ulica naselja Lupoglav.

Dijelovi županijskih cesta na području Općine također nemaju značenje za lokalnu komunikaciju, a dionice cesta kratke; značajnije su za županiju i državu nego za Općinu, jer s državnim cestama D44 i D500 čine okosnicu cestovne mreže Županije.

Na lokalnim cestama odvija se veliki dio prometa na području Općine. Lokalne ceste koje povezuju naseljena područja s dijelovima državnih i lokalnih razvrstanih cesta u Boljunskom Polju, te području Semića su dobre i zadovoljavaju potrebe, a dio cesta u predjelu Boljuna i Dolenje Vasi prema zapadu i L50082 je na teškom terenu i u lošem stanju, asfaltiran ili makadamski. Pojedine lokalne ceste su širine tek 2,50 metara, bez odvodnje, loših tehničkih karakteristika i nedovoljne signalizacije što ne zadovoljava prometne standarde. Zbog veličine građevinskih područja i ekonomske snage Općine, održavanje nerazvrstanih cesta je problematično kao i u mnogim drugim jedinicama lokalne samouprave.

Veliki dio prostora Općine na padinama Učke i Ćićarije nema protupožarne šumske putove, pa su opasnosti i požari učestali na nepristupačnim terenima, s neželjenim posljedicama poput devastiranja šuma, krajobraza i oštećenja tla od bujica.

Željeznički promet

Željeznica u Istri ima dugu tradiciju i odigrala je vrlo važnu ulogu i razvitka “unutarnje Istre”, a željeznička pruga Istre bila je u sustavu Austrougarske i Jugoslavenske željezničke mreže povezane na Europsku mrežu. Danas je sustav Hrvatskih željeznica HŽ u Istri indirektno (preko Slovenije) i lokalno vezan za ostalu željezničku mrežu države, ovisan o razvojnim planovima Slovenskih željeznica.

Željezničke pruge su s lošim i zastarjelim tehničkim elementima, neosiguranim prijelazima u razini, malim putnim brzinama, slabim održavanjem i nerentabilnim poslovanjem. Građene 1876. i dograđene 1952. zvanično su nosivosti C4 kategorije.

Na području općine su dijelovi željezničke pruge Buzet - Pula (I 102) s željezničkim čvorom i postajom Lupoglav i industrijske željezničke pruge (II 214) Lupoglav - Raša. Obje željezničke pruge su nerentabilne i marginalizirane kako po broju putnika, tako i po prevezenom teretu. Općenito, zbog nepovezanosti željeznice na mrežu u ostatku Hrvatske, željeznički promet u Istri danas ima marginalnu vrijednost. Takva situacija bi se mogla izmijeniti jedino izgradnjom željezničkog tunela kroz Učku ili Ćićariju čime bi se Pula povezala na međunarodnu željezničku prugu Budimpešta - Zagreb - Rijeka, a od Lupoglava s Koprom, Trstom i mrežom zapadne Europe. Ovaj koncept dio je dugoročne strategije razvoja prometne mreže, što je uključeno i u prostorne planove država, županija i općina, pa tako i Lupoglava.

Ostali promet

Na području općine postoje prostori za privremeno prizemljivanje helikoptera, što zadovoljava potrebe općine za zračno-prometnom infrastrukturom. Radi se o multifunkcionalnim prostorima koji se koriste i za druge namjene poput igrališta za različite sportske događaje. Najbliže zračne luke su riječka, te zračna luka Pula koja tehničko tehnološkim kapacitetima dobro pokriva potrebe područja čitave Istre.

Općina Lupoglav nema morsku granicu, a najbliža veza na mrežu pomorskog prometa ostvaruje se preko 30 km udaljene luke Plomin koja je preko Vozilića vezana na državne ceste.

1. Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskba

Područje općine je većim dijelom priključeno na javnu vodoopskrbnu mrežu. Snabdijevanje u potpunosti vrši «Istarski vodovod» Buzet iz sustava Sv.Ivan, odnosno istoimenog izvora koji je lociran u blizini Buzeta i koji vodom snabdijeva gotovo cijelu unutrašnjost Istre. Cijelo područje Općine je vezano na vodospremu Hlaji V=1.300 m³, odakle se voda magistralnim cjevovodom prenosi do vodospreme Vranje (V=600 m³) iz koje se opskrbljuje južni dio općine.

Pokrivenost vodoopskrbnom mrežom je jako dobra i iznosi oko 95%.

Odvodnja

Osim novoizgrađene kanalizacije u naselju Vranja i sustava naselja Boljun, na području općine Lupoglav još uvijek ne postoji kanalizacijska mreža, što je predmet budućih projekata. Odvodnja otpadnih voda trenutno se vrši u postojeće septičke jame upitne vodotjesnosti. Za područje općine izrađeno je Idejno rješenje odvodnje za sva naselja koja se nalaze unutar zona sanitarne zaštite: Sustavi odvodnje i pročišćavanja za mala naselja u vodozaštitnim područjima Istarske županije.

Dakle, pokrivenost sustavom odvodnje je vrlo niska i iznosi oko 20% stanovništva općine.

Uređenje vodotoka i voda

Temeljni podaci o vodotocima i eroziji za područje Općine Lupoglav sadržani su u "Katastru bujica" i "Hidrološko - hidrauličkoj studiji sliva Boljunčice" te većem broju glavnih i izvedbenih projekata koji se nalaze u tehničkoj arhivi Hrvatskih voda – Vodnogospodarski odjel Rijeka.

2. Opskrba energijom

Elektroenergetski sustav na prostoru općine Lupoglav je dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske i sastoji se od građevina za prijenos i distribuciju električne energije. Prijenosna mreža napona 220 kV je u nadležnosti je HEP PrP “Elektroprijenos” Opatija, te se sastoji od dalekovoda koji kroz područje općine prolazi u dužini od 46,2 km. Mreža nazivnog napona 35 kV sastoji se od trafostanice Vranje 35/10(20) kV instalirane snage 4 + 1,6 MVA i ukupno 23,15 km vodova.

Distributivnih plinskih mreža i postrojenja na području općine nema, te se potrošnja plina svodi na pojedinačna domaćinstva i potrošače, koja ga koriste putem plinskih boca ili nešto rjeđe purem ugrađenih spremnika. Iako ne postoje precizni pokazatelji o potrošnji plina, na temelju anketa i studije «Regionalno planiranje energije u Istri» može se sa sigurnošću reći da je godišnja potrošnja tog energenta na području općine zanemariva u odnosu na godišnju potrošnju Istarske županije koja se za tu primjenu kreće između 8500 i 9000 t⁷. Izgradnja plinovodne infrastrukture na teritoriju Općine ne može se očekivati u bliskoj budućnosti, jer za njenu izgradnju ne postoji ekonomska opravdanost.

S obzirom na prirodne blagodati odnosno velike količine šumskih predjela na području općine, stanovnici se najviše okreću tom energentu za zagrijavanje prostora i za kuhanje.

3.  Telekomunikacije

Prostornim planom Istarske županije inventarizirano je stanje nepokretne mreže kojim se konstatira da je mreža izgrađena na cijelom njezinom teritoriju, postignut stupanj digitalizacije od 100% u transmisiji, 68% u komutaciji i gustoća telefonskih priključaka od 42,9 na sto stanovnika. Na cijelom području županije omogućene su gotovo sve dostupne telekomunikacijske usluge nepokretne i pokretne telefonske mreže, kao i mreža za prijenos podataka. Bez obzira, Lupoglav i dalje ima problema sa dostupnosti mobilnog i Internet signala, što mogu uočiti svi auto-putnici prolaznici.

Zbog skromnih projekcija rasta TK priključaka i usluga, planovi za širenje i modernizaciju telekomunikacijskih mreža su ograničeni. Planovi niti ne dotiču pokretne TK mreže, kao ni TK usluge koje su danas prisutne kako u nepokretnoj tako i pokretnoj TK mreži. Današnji standard u gradnji TK mreža baziran na digitalnim tehnologijama i svjetlovodnim kabelima koji omogućuju velike transmisijske kapacitete je također neizvjestan zbog ekonomske opravdanosti.

Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvoditi će se postupno, najprije zamjena nadzemne kabelske mreže podzemnom, a potom na mjestima gdje postoji manjak pokrivenosti polaganjem mreže podzemnih kabela.

3.