Te u zagrebu filozofski fakultet

Zlo vrijeme za dobro, Zagreb 1997., 184 stranica
Na smiraju drugoga tisućljeća osvrće se na prošlost, zbrajaju se rezultati i promišljaju bilance. Ako je u znanstvenoj eksploziji još u prošlom stolje­ću bila naviještena i registrirana smrt Boga, onda u naše dane umire i moral. Čovjek današnjice obitava u civilizaciji smrti. Čini se da nikada nije nasilnom smrću umoreno toliko ljudi kao u ovom stoljeću. Okružuje nas toliko zla da jednostavno moramo reći da je zlo vrijeme za dobro. Kriza morala o kojoj se danas na sva usta govori nije samo u življenom nemoralu. U povijesti je uvijek bilo više ili manje prepoznatljivo i prekoračivanje moralnih normi i žalovanje nad tim. Novo je danas nestajanje loše savjesti, gubitak svijesti o nepravdi - jednom riječi okretanje od dobra. Živimo u vremenu ravno­dušnog ili ciničkog nijekanja morala. Kao da smo se pomirili da istine na tom području nema, niti je može biti. Poljuljani su kriteriji vrednovanja. U tome se budi tzv. funkcionalistička etika. Funkcionalistička etika o kojoj se danas često govori, ipak prema autoru, nije sposobna obuzdati pojedinca ni društvo da prihvate i poštuju humana mjerila. Ova knjiga želi biti pledoaje za dobro, za moral, za civilizaciju života, dobrote i ljubavi.