Te u zagrebu filozofski fakultet



Download 3,42 Mb.
bet24/37
Sana19.04.2017
Hajmi3,42 Mb.
#7144
1   ...   20   21   22   23   24   25   26   27   ...   37

3.4. ENCIKLOPEDIJSKI TEKSTOVI





  1. Hrvatski biografski leksikon, sv. 5, Zagreb 2002., - Franjo Horvatić (str. 676).

  2. Hrvatska enciklopedija, sv. 5, Zagreb 2003., - Jelačići (str. 330).

  3. Hrvatska enciklopedija, sv. 6, Zagreb 2004., - Josip Kolanović (str. 35), Stjepan Krivošić (str. 269), Križevci – povijesni dio (str. 277-278), Juraj Krnjević (str. 284-285), Ivan Kukuljević Sakcinski (str. 332), Ljerka Kuntić (str. 352), Emilij Laszowski (str. 444), Legrad (str. 487), Vladko Maček (str. 728-729), Božidar Magovac (str. 763).

  4. Hrvatski biografski leksikon, sv. 6, Zagreb 2005. - Martin Imbrišević (str. 44-45).

  5. Hrvatska enciklopedija, sv. 7, Zagreb 2005. – Josip Matasović (str. 129), Marijan Maticka (str. 137), Molve (str. 415), Narodna starina (str. 590), Vjekoslav Noršić (str. 740), Novigrad Podravski (str. 769).

  6. Hrvatska enciklopedija, sv. 8, Zagreb 2006. – Peteranec (str. 424), Podravina – povijesni dio (str. 554).

ODSJEK ZA INDOLOGIJU I DALEKOISTOČNE STUDIJE

FILOZOFSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Zagreb, 11. ožujka 2009.


FAKULTETSKOMU VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA


MATIČNOMU ODBORU ZA FILOLOGIJU

Predmet: Izbor u nastavno zvanje i na radno mjesto višega predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana indologija, na Katedri za indologiju Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije.


Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta na sjednici od 28. siječnja 2009. godine imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u nastavno zvanje i na radno mjesto višega predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana indologija, na Katedri za indologiju Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije.
Natječaj je objavljen u Vjesniku 10. veljače 2009. i u Narodnim novinama br. 18/2009. od 11. veljače 2009. Na natječaj se je prijavio mr. sc. Krešimir Krnic.

Životopis i naobrazba
Krešimir Krnic rođen je u Varaždinu 1964. godine. Osnovnu je školu svršio u Ivancu, srednju školu u Varaždinu, a Filozofski fakultet, studije filozofije i indologije (dva A) u Zagrebu.

Na Filozofskome je fakultetu završio i poslijediplomski studij književnosti i stekao magisterij znanosti radom Elementi usmenog pjesništva i elementi klasične književnosti u Vālmīkijevoj Rāmāyani.


Radno iskustvo
Od 1989. bio je znanstveni novak u Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, od 1999. asistent na Odsjeku za orijentalne studije i hungarologiju, od 2004. viši predavač u Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije.


Nastavna, znanstvena i stručna djelatnost
Od početka rada na Filozofskome fakultetu Krešimir Krnic je sudjelovao u nastavi nekoga od predmeta Osnove sanskrtske gramatike i Elementi hindske gramatike, a povremeno i u hindskim seminarima.

Od 1999. nastavio je kao asistent sudjelovati u nastavi spomenutih predmeta, a i u sanskrtskim seminarima na kojima su se čitali književni tekstovi. Sudjelovao je i u izvođenju kolokvija i držanju ispita iz tih predmeta.

Od 2004. nastavio je u zvanju višega predavača samostalno predavati predmete Osnove sanskrtske gramatike, držao je seminare iz Čitanja sanskrtskih tekstova i Čitanja hindskih tekstova te nastavu iz Elemenata hindske gramatike. Uz to je ponudio izborne predmete Uvod u sanskrtsku epsku književnost, Suvremena hindska novela i izborne seminare. Osobito je unaprijedio rad sa studentima druge godine zamislivši posebne seminare koji ih intenzivnom vježbom na tekstovima primjerene težine mogu uvježbati u čitanju sanskrtskih tekstova i razumijevanju sanskrta.

U ovoj godini predaje Hindske jezične vježbe I (za 1. godinu studija), Niži hindski seminar (za 2. godinu), Niži sanskrtski seminar i predmet Rāmāyana sa sanskrtskim komentarima (za 3. i 4. godinu).

Vrlo je metodičan u svojem radu, organizira niz vježaba i provjera znanja koje studentima osiguravaju stalan rad i stalno napredovanje u svladavanju osnova struke. Također se izvrsno snalazi u rukovanju elektroničkim izvorima i elektroničkim pomagalima u indološkoj struci i upućuje studente u suvremene tehnike rada.


Krešimir je Krnic sudjelovao i sudjeluje i u radu na projektima o upanišadima Rgvede i upanišadima Bijele Yajurvede (voditelj prof. dr. sc. Mislav Ježić).
Tijekom pisanja magistarskoga rada proveo je pet mjeseci na studijskome boravku u Indiji kao stipendist Vlade Republike Indije.

Godine 2006. proveo je jedan semestar (od siječnja do svibnja) na Kalifornijskome sveučilištu u Berkeleyu (UC Berkeley) kao stipendist programa JFDP (Junior Faculty Development Program) koji organizira American Council. Na Sveučilištu u Berkeleyu učio je i kako se metodički poučavaju predmeti posvećeni učenju hindskoga jezika, kako se vode sanskrtski seminari, ili posebni tematski predmeti kao Psihologija u tradicionalnoj Indiji, i upoznavao se je s metodama i standardima poučavanja na izvrsnome američkome sveučilištu.

Ta su se iskustva izvrsno odrazila na kreativnost mr. sc. Krnica u izvođenju nastave nakon povratka s toga studijskog boravka.

U nastavnome se radu služi suvremenim nastavnim pomagalima, a osobito sustavom učenja na daljinu Omega koji je dostupan na Fakultetu. Studenti ga ocjenjuju najvišim ocjenama u studentskim anketama.


Potiče studente i na izvannastavne djelatnosti povezane sa strukom. Jedan od plodova takva rada sa studentima bilo je i vrlo uspjelo izvođenje predstave na hindskome jeziku prema noveli Bhagavati Caran Varme, koju su na njegov poticaj zamislili, dramatizirali i uvježbali polaznici njegova seminara o suvremenoj hindskoj noveli u 2007. godini, uz pomoć hindskoga lektora i nekoga od starijih studenata.
Od pokretanja Dubrovačke međunarodne konferencije o sanskrtskim epovima i purānama kolega Krnic sudjeluje u njenoj organizaciji. Konferencija je prerasla u redoviti svjetski znanstveni skup na tome području i održala se 1997. 1999., 2002., 2005. i 2008. godine.

Kao vlasnik i voditelj poduzeća Ibis grafika d.o.o. Krešimir Krnic je grafički oblikovao, tehnički ili stručno uredio i objavio više desetaka, uglavnom znanstvenih knjiga. Kao stručnjak za elektronički slog i izdavaštvo bitno je pomogao i pri publiciranju knjiga sažetaka i kasnijih zbornika radova Dubrovačke konferencije.

Osim toga, mr. sc. Krnic surađivao je kao tehnički urednik ili izdavač na objavljivanju većega broja knjiga sa zahtjevnom tipografijom kojima su auktori bili profesori ili suradnici Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije, a za nekoliko njih izradio je i složena kazala (Rgvedske upanišadi M. Ježića, Istočne religije skupine auktora s Odsjeka, Turkološka čitanka E. Čauševića, zbornika radova Croato-Hungarica u uredništvu M. Jauk-Pinhak).
Osim toga, 2008. godine sudjelovao je i na znanstvenoj konferenciji Return of the Song: The Milman Parry Collection and Its Reception in the World radom o tehnici kompozicije pomoću epskih formula u Vālmīkijevoj Rāmāyani.

Sudjelovao je i na regionalnoj konferenciji sudionika programa JFDP s temom o pojmu service learning, odnosno društveno korisnoga učenja.


Sada radi na izradi doktorskoga rada s temom Književni rodovi i vrste sa životinjama kao junacima u staroj indijskoj književnosti.

Zadovoljavanje uvjeta iz Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Mr. sc. Krešimir Krnic ima završen diplomski studij, objavljene stručne radove i stručne prijevode, mnogo više od pet godina rada u struci, davno pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje, a tako i uvjete koje propisuje Rektorski zbor (v. dalje), dakle ispunjava sve uvjete prema zahtjevima čl. 98., st, 4 Zakona.o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Zadovoljavanje uvjeta iz odluke Rektorskoga zbora za izbor u nastavna zvanja

Pristupnik treba ispuniti tri (3) od sljedećih šest (6) uvjeta:


1. da je u razdoblju od pet godina prije pokretanja izbora bio u nastavnom ili znanstvenom zvanju, te u tom zvanju tijekom tri godine kontinuirano izvodio nastavu na nekom visokom učilištu od barem šezdeset (60) norma sati; - kandidat je redovito imao dva do tri puta više norma sati.
2. da ima magisterij ili doktorat znanosti; - ima magisterij znanosti.
3. da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja kao nastavni tekst, koji je pozitivno ocijenjen od stručnog povjerenstva; - postavio je mnoga nastavna pomagala.
4. da su pod njegovim mentorstvom izrađena najmanje tri (3) završna ili diplomska rada, te da je pri tome objavio barem dva rada u koautorstvu sa studentom; - taj kriterij u humanističkim znanostima gotovo nitko ozbiljan ne ispunjava.
5. da je autor ili koautor najmanje pet (5) objavljenih stručnih ili znanstvenih radova, ili izvedenih ili nagrađenih projekata odnosno studija iz odgovarajuće struke; - auktor je četiriju objavljenih radova.
6. da je kao autor ili koautor prezentirao najmanje dva rada na znanstvenim ili stručnim skupovima od kojih jedan na međunarodnom znanstvenom ili stručnom skupu. – ispunjen uvjet: v. gore.

Kandidat ispunjava u potpunosti tri uvjeta, što je dovoljno, a djelomično još dva.



Zaključak
Mr. sc. Krešimir Krnic koji se javio kao jedini kandidat na natječaj za izbor u nastavno zvanje i na radno mjesto višega predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana indologija, na Katedri za indologiju Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije, ispunjava sve tražene uvjete iz Zakona o znanstvenoj djelatnosti i iz odluke Rektorskoga zbora za izbor u zvanje višega predavača, a osim toga pokazao se kao vrlo vrijedan suradnik kolegama i vrlo uspješan i kreativan nastavnik kojega studenti ocjenjuju najvišim ocjenama, pa predlažemo da se ponovo izabere na radno mjesto višega predavača na Katedri za indologiju.
S poštovanjem,

Članovi Povjerenstva

Dr. sc. Mislav Ježić, red. prof. u trajnome zvanju

Mr. sc. Klara Gönc Moačanin, viši lektor

Dr. sc. Milka Jauk-Pinhak, doc. u miru

Mr. sc. Krešimir Krnic – ponovni izbor u zvanje višega predavača.

Zadovoljavanje uvjeta iz odluke Rektorskoga zbora za izbor u nastavna zvanja:
Pristupnik treba ispuniti tri (3) od sljedećih šest (6) uvjeta:


1.

- da je u razdoblju od pet godina prije pokretanja izbora bio u nastavnom ili znanstvenom zvanju, te u tom zvanju tijekom tri godine kontinuirano izvodio nastavu na nekom visokom učilištu od barem šezdeset (60) norma sati;

- kandidat je redovito imao dva do tri puta više norma sati (ispunjava)



2.

- da ima magisterij ili doktorat znanosti;

- ima magisterij znanosti (ispunjava).



3.

- da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja kao nastavni tekst, koji je pozitivno ocijenjen od stručnog povjerenstva;

- postavio je mnoga nastavna pomagala (djelomice zadovoljava uvjet)

4.

- da su pod njegovim mentorstvom izrađena najmanje tri (3) završna ili diplomska rada, te da je pri tome objavio barem dva rada u koautorstvu sa studentom;

- taj kriterij u humanističkim znanostima gotovo nitko ozbiljan ne ispunjava (ne ispunjava)

5.

- da je autor ili koautor najmanje pet (5) objavljenih stručnih ili znanstvenih radova, ili izvedenih ili nagrađenih projekata odnosno studija iz odgovarajuće struke;

- auktor je četiriju objavljenih radova (djelomice zadovoljava uvjet)

6.

- da je kao autor ili koautor prezentirao najmanje dva rada na znanstvenim ili stručnim skupovima od kojih jedan na međunarodnom znanstvenom ili stručnom skupu.

- ispunjava uvjet (u 2008. prezentirao dva rada na međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima)

Kandidat ispunjava u potpunosti tri uvjeta, što je dovoljno, a djelomično još dva.

Članovi Povjerenstva
Dr. sc. Mislav Ježić, red. prof. u trajnome zvanju

Mr. sc. Klara Gönc Moačanin, viši lektor

Dr. sc. Milka Jauk-Pinhak, doc. u miru

Filozofski fakultet

Odsjek za klasičnu filologiju

Zagreb, 10. ožujka 2009.


Dr. sc. Marina Bricko, izv. prof.

Dr. sc. Neven Jovanović, doc.

Dr. sc. Mate Križman, red. prof. u miru
Predmet: Natječaj za izbor u suradničko zvanje asistenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, na Katedri za grčki jezik i književnost na Odsjeku za klasičnu filologiju.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na sjednici od 28. siječnja 2009. godine imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u suradničko zvanje asistenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, na Katedri za grčki jezik i književnost na Odsjeku za klasičnu filologiju. Podnosimo sljedeći
IZVJEŠTAJ
Na natječaj objavljen u Vjesniku 10. veljače 2009. i Narodnim novinama br. 18/2009. od 11. veljače prijavila se jedna kandidatkinja, Petra Šoštarić.
Petra Šoštarić rođena je 20.11.1983. u Brežicama, Slovenija; hrvatska je državljanka. Godine 1997. završila je Osnovnu školu Ivan Perkovac u Šenkovcu s odličnim uspjehom, a 2001. Privatnu klasičnu gimnaziju u Zagrebu, također s odličnim uspjehom. Iste je godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala studij klasične filologije. Godine 2002. dodijeljena joj je stipendija Ministarstva znanosti i tehnologije RH; 2003. upisuje dodatni studij lingvistike i postaje demonstratorica u knjižnici Odsjeka za klasičnu filologiju te na toj dužnosti ostaje dvije godine. Kao stipendist Sveučilišta u Ateni 2005. pohađa ljetni tečaj novogrčkoga, a kao stipendist Instituta za balkanske studije 2006. ljetnu školu novogrčkoga u Solunu. Iste joj godine Vijeće Filozofskog fakulteta dodjeljuje nagradu »Franjo Marković« za rad »Dubrovački humanist Frano Lucijan Gundulić i njegova novela “Baptistinus”« (zajedno s Dorom Ivanišević). Godine 2007. na znanstvenom skupu »Colloquia Maruliana« sudjeluje u studenstskoj radionici, u okviru koje se prevode radovi hrvatskih latinista; prijevodi će biti objavljeni u zborniku Colloquia Maruliana. Iste godine diplomira na Odsjeku za klasičnu filologiju s prosjekom ocjena 4,7. Nekoliko mjeseci radi na OŠ Miroslava Krleže kao profesorica latinskog i grčkog jezika. Od 2008. zaposlena je kao knjižničarka na Odsjeku za klasičnu filologiju.

Petra Šoštarić bavila se prijevodima srednjovjekovnih latinskih tekstova, rukopisima hrvatskih latinista te surađivala u priređivanju njihovih kritičkih izdanja. Odlično razumije, govori i piše engleski jezik; odlično razumije, a dobro govori i piše njemački i novogrčki te raspolaže temeljnim znanjem španjolskoga jezika. Objavila je tri rada: »Dialogus de Balaeo nummoque suo« u: Mladi i hvarske starine, Latina & Graeca / Salona Felix 2005., str. 67-68; »Amfore«, ibid. str. 88-89; »Dubrovački humanist Frano Lucijan Gundulić i njegova novela Baptistinus« (s Dorom Ivanišević), Latina & Graeca 2006. br. 10, str. 99-133. Poslijediplomski studij lingvistike upisala je 2008.

Povjerenstvo konstatira da je riječ o vrlo vrijednoj kandidatkinji koja ispunjava uvjete iz članka 43. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te preporučuje Vijeću da je izabere u suradničko zvanje asistenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, na Katedri za grčki jezik i književnost na Odsjeku za klasičnu filologiju.
Dr. sc. Marina Bricko, izv. prof.

Dr. sc. Neven Jovanović, doc.

Dr. sc. Mate Križman, red. prof. u miru

Vijeće Odsjeka za klasičnu filologiju na svojoj sjednici 13. ožujka 2009. prihvaća Izvještaj stručnog povjerenstva o izboru Petre Šoštarić u suradničko zvanje asistenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, na Katedri za grčki jezik i književnost na Odsjeku za klasičnu filologiju.


Pročelnik Odsjeka za klasičnu filologiju

Doc. dr. sc. Neven Jovanović

Dr. sc. Vinko Brešić, red. prof. u trajnom zvanju

Dr. sc. Krešimir Nemec, red. prof. u trajnom zvanju

Dr. sc. Cvjetko Milanja, red. prof. u trajnom zvanju
Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta od 25. studenog 2008. godine imenovani smo u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitog profesora (trajno zvanje) za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika (dječja književnost) 1 izvršitelj na Odsjeku za izobrazbu učitelja Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U skladu s odredbama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Odluke Rektorskog zbora za izbor u znanstveno-nastavna zvanja podnosimo sljedeće


I Z V J E Š Ć E
Na natječaj objavljen u »Narodnim novinama« broj 119. od 25. listopada 2008. godine prijavila se samo jedna kandidatkinja, dr. sc. Dubravka Težak, redoviti profesor za dječju književnost na Odsjeku za izobrazbu učitelja Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Životopis
Dr. sc. Dubravka Težak rođena je 14. studenoga 1955. u Zagrebu. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završila je također u Zagrebu. Godine 1974. upisala je studij komparativne književnosti i indologije, a 1975. i studij talijanskoga jezika i književnosti kao drugi B predmet na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 1979. godine.

Poslijediplomski studij književnosti, upisan godine 1980. na matičnom fakultetu, završila je 1984. obranivši magistarski rad pod naslovom Prijenos dječjeg junaka iz književnog djela na film (mentor prof. dr. Ante Peterlić) i na taj način stekla titulu magistra znanosti iz područja književnosti s posebnim osvrtom na komparativnu književnost.

Doktorsku dizertaciju pod naslovom Hrvatska poratna dječja priča obranila je 1989. također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekla akademski stupanj doktora društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije.

Od svibnja 1982. zaposlena je kao asistentica za dječju književnost i filmsku te radiotelevizijsku kulturu u Odsjeku za razrednu nastavu i Odsjeku za predškolski odgoj Filozofskog fakulteta OOUR-a pedagogijskih znanosti (koji danas djeluje kao Učiteljski fakultet). Od 1986. do 1990. u istim odsjecima radi kao znanstvena asistentica, godine 1990. izabrana je za docenticu, 1996. za izvanrednu profesoricu, a 2003. za redovitu profesoricu. Od 1994. do 1996. godine bila je i pročelnica Odsjeka za predškoski odgoj, a od 1995. do 1999. i od 2004. do 2006. voditeljica Katedre za Hrvatski jezik i književnost, scensku i filmsku umjetnost.

U akademskim godinama 1991./92. i 1992./93. predavala je dječju književnost na Pedagoškom fakultetu u Rijeci u Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, Odsjeku za razrednu nastavu i Odsjeku za predškolski odgoj.

Boravila je u ožujku i travnju 1993. u SAD-u sudjelujući u međunarodnom projektu A Multi-Regional Project u organizaciji Instituta za međunarodni odgoj (Institute od International Education, Washington, D. C.)


Znanstveni rad
Objavila je ukupno 6 stručnih i 5 znanstvenih knjiga od kojih je jedna priznata kao sveučilišni udžbenik, poglavlja u 4 knjige, 7 osnovnoškolskih udžbenika s radnom bilježnicom, četrdesetak izvornih znanstvenih članaka, četrdesetak stručnih članaka, desetak recenzija znanstvenih knjiga, golemi broj enciklopedijskih članaka itd. Kako je većina radova već prikazana i ocijenjena u ovom ćemo se izvješću osvrnuti samo na radove objavljene nakon izbora u zvanje redovitog profesora.
K n j i g e
PORTRETI I ESEJI O DJEČJIM PISCIMA (Zagreb, 2008.) - Knjiga je komponirana trodijelno. Prvi dio donosi nekoliko opširnih portreta hrvatskih dječjih književnika (Z. Kolarić-Kišur, B. Dovjak-Matković, A, Martić, D. Horkić, A. Gardaš) koji se sastoje od eseja o književnikovu stvaralaštvu, razgovora s književnikom, biobibliografskih podataka i literature o književniku i njegovim djelima. Drugi dio donosi stručne i znanstvene tekstove o nizu tema, pojava, pravaca i imena dječje književnosti. U uzajamnoj povezanosti tih tema dobiva se sveobuhvatni pogled na povijesna kretanja unutar podsustava (dječja književnost) hrvatske književnosti u povijesnom dijapazonu od polovice 19. stoljeća do suvremenih naraštaja kao i odnosi hrvatske dječje književnosti i značajnijih nacionalnih dječjih književnosti u svijetu. U analizama o estetskom fenomenu dječje knjige, o strukturi stila, o jeziku, o kompoziciji ili o tematskim posebnostima polazi se od književnoznanstvenih metodoloških pristupa pa tekstovi obiluju mnoštvom faktografskih pojedinosti i obiljem činjenične građe. Treći dio donosi metodičke radove u kojima se proučava dječja recepcija književnih djela i radove u kojima se nude različiti pristupi književnom djelu koji kreativnom nastavniku mogu biti poticajni i u interpretaciji drugih književnih djela. Djelo u cjelini približava čitatelju hrvatsku dječju književnost kao bogati segment nacionalne književnosti, smještene u kontekst svjetskih književnih zbivanja i uzročno-posljedičnih strujanja unutar hrvatskih prostora. Takva knjiga može učiteljima i studentima učiteljskih usmjerenja olakšati snalaženje u korpusu dječje književnosti, ali i poticati na daljnja proučavanja ovoga segmenta književnosti.
KRATKI PRIKAZI (Zagreb, 2007.) - Knjiga obuhvaća prikaze djela i autora iz hrvatske književne produkcije za djecu objavljivane od 1971. do 2006. godine. Riječ je o kritičkim osvrtima i prikazima nastalim za dnevni tisak i periodiku, zatim recenzijama, predgovorima i pogovorima u knjigama. Tako su se tekstovi do sada raspršeni u tisku, našli na jednom mjestu u kronološkom nizu. Ti su tekstovi nastali tijekom tridesetak godina autoričina bavljenja dječjom književnošću. Obuhvaćena su djela klasika dječje književnosti i djela iz školskih lektirnih popisa u novim izdanjima, ali i nova djela afirmiranih autora kao i literarni prvijenci do tada potpuno nepoznatih pisaca. Iako je zastupljeno mnogo više hrvatskih autora, tu su i strani autori koji su imali dobru recepciju među djecom u Hrvatskoj. Ovakva zbirka prikaza književnih djela je u prvom redu praktična jer ne treba pretraživati stara godišta novina i časopisa u potrazi za osvrtima na pojedina djela, ali pruža i zanimljiv pogled na dio književne produkcije za djecu u Hrvatskoj ukazujući na njezino bogatstvo, i raznolikost.
Č l a n c i
PETAR PAN ILI STO GODINA LETA IZMEĐU STVARNOSTI I MAŠTE (Književna smotra, XXXIV, 2002, 126 (4); broj izišao u 2003. godini) - U radu se donosi geneza filozofsko-poetične fantastične priče Jamesa Barriea i njegovog popularnog junaka Petra Pana. Sumiraju se prelasci tog junaka iz jedne književne vrste u drugu i u druge medije. Navode se i primjeri novih umjetničkih djela nadahnutih tim junakom i pokazuje kako se može suvremenom djetetu približiti romantično-sentimentalna fantastična priča J. M. Barriea.
POGLED NA SUVREMENU HRVATSKU DJEČJU KNJIŽEVNOST (Detinjstvo, XXX, 2004, 1-2) - U radu se prikazuje razvoj hrvatske dječje književnosti od pojave pisaca koji su tom segmentu književnosti dali obilježje suvremenosti. Naglašeni su elementi kojima su pojedini pjesnici i prozaisti modernizirali dječju književnost. Zatim slijedi prikaz pisaca mlađe generacije i njihovih djela: Kovačević, Šajatović, Šesto, Pilić, Odobašić, Todorovski, Lovrenčić, Pilić i dr.
SUVREMENA ANGAŽIRANA PRIČA ZA MLADEŽ (Književnost i odgoj, Zagreb, 2004.) - Suvremeni način života postavlja sve više zamki mladima. Još uvijek ima pisaca koji vjeruju da literatura može pomoći mladima kako bi izbjegli te zamke. U radu se razmatra kakva je suvremena angažirana priča, je li bliža lijepoj književnosti, publicistici ili sociologiji. Na primjeru priča francuskih (Marie Agnes Combesque, Reine Margerite Bayle) i hrvatskih (Julijana Matanović, Sanja Pilić, Želimir Hercigonja) autora analiziraju se načini na koje književnici žele mlade informirati o ljudskim problemima u cijelom svijetu, senzibilizirati ih za patnje obespravljenih i utjecati na njihove stavove, a možda i borbu za ljudska prava.
ETIKA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ U SVIJETU MULTIMEDIJA (Metodika, Zagreb: V, 2004, 9 /2/) - Činjenica da velika zastupljenost Priča iz davnine u čitankama i školskim programima nije proporcionalna interesu suvremenog djeteta za te tekstove, potaknula je na istraživanje recepcije tih priča prenesenih na računalni medij. Budući da je u takvu obliku najbolje prihvaćena priča Kako je Potjeh tražio istinu, i to zahvaljujući računalnim igrama koje su ukomponirane u priču, proanalizirana je pedagoška vrijednost igara. Koliko one propagiraju autoričinu »etiku srca«, a koliko se udaljuju od nje.
KAKO SMO UPOZNAVALI ANDERSENA, Dobar dan, gospodine Andersen (Zagreb, 2005.) - U tekstu se razmatraju prvi prijevodi Andersenovih priča objavljeni u dječjem časopisu »Smilje« počevši od prvog broja (1873.) do kraja 19. stoljeća. kao i prijevodi u prvoj knjizi Andersenovih priča objavljenoj u Hrvatskoj 1877. godine. Iako nisu uvijek bili kvalitetni, ti prijevodi su odigrali značajnu ulogu u upoznavanju hrvatske djece s Andersenovim stvaralaštvom. Također se promatra kako je pojava Andersenovih priča utjecala na hrvatske dječje pisce s kraja devetnaestoga i početka dvadesetoga stoljeća. Prepoznat je utjecaj Andersenovih priča u pisanju Jure Turića, Marije Tomšić-Imm, Milana Kobalija, Stjepana Širole, Alice Beluš, Antonije Kassowitz-Cvijić, Vladimira Nazora, Josipa Cvrtile i Verke Škurle-Ilijić. Utjecaj je uglavnom vidljiv u dva smjera: nastaju vrlo tužne i osjećajne priče te priče s antropomorfno prikazanim životinjama i stvarima.
BALOGOVE KRATKE PROZE (Učitelj 6, Visoka učiteljska škola, Čakovec, 2006.) - U radu se razmatraju Balogovi kratki prozni tekstovi iz zbirki Zeleni mravi i Zmajevi i vukodlaci. Provedena je moguća podjela na vrste (bajke, basne, legende, predaje, znanstveno-fantastične priče, crtice) i usporedba s klasičnim oblicima tih vrsta. Također se uspoređuju Balogovi fantastični likovi (mitološki i životinjski) s istim likovima u klasičnim bajkama i djelima dječje književnosti. Osim toga, pronalaze se elementi Balogovih pjesničkih karakteristika u njegovim proznim tekstovima.
VITEZ I KUŠAN – ZAČETNICI MODERNE HRVATSKE DJEČJE KNJIŽEVNOSTI (Metodika, Zagreb, VII, 2006.) - Tekst je fokusiran na 1956. godinu kao prijelomnu godinu hrvatske dječje književnosti. Te godine G. Vitez objavljuje zbirku pjesama Prepelica koja je prihvaćena kao paradigma moderne hrvatske dječje poezije, a I. Kušan objavljuje roman Uzbuna na Zelenom Vrhu kojim unosi niz novosti u koncepciju dječjega romana. Analiziraju se navedena djela i izlučuju iz njih elementi preuzeti iz tradicije i elementi koji će postati bitne odrednice modernih oblika spomenutih vrsta dječje književnosti. U radu se rezimira situacija na pjesničkom i proznom planu dječje književnosti prije tih pisaca i njihovi utjecaji na kasnije pisce u Hrvatskoj. Također se povlači paralela sa svjetskom dječjom književnošću.
OČITAVANJE SVJETIONIKA JOŽE HORVATA KAO DJELA VISOKE FANTASTIKE (Učitelj 7, Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec, 2007.) - Prateći razvojni niz djela za djecu i mladež fantastičnog diskursa (narodna bajka, umjetnička bajka, fantastična priča) dolazimo do suvremenih fantastičnih narativnih tvorevina koje se ne uklapaju u postojeću kategorizaciju, već čine novi žanr u fantastičnoj književnosti koji još nije terminološki definiran (uvjetno nazvan visoka fantastika). Nakon procvata tog žanra u anglosaksonskim zemljama, popularnost mu se širi u svim zemljama zapadnog kruga pa i u Hrvatskoj. Zanimljivo je da osim mlađih autora koji su se priklonili tom žanru pod utjecajem strane literature, bitne postavke novoga žanra pronalazimo i u djelu hrvatskoga klasika, Jože Horvata. U radu se analizira zadnji Horvatov roman za mlade Svjetionik i njegovo moguće uklapanje u žanr visoke fantastike.
KNJIŽEVNOST KAO IZVORIŠTE ODGOJNIH VRIJEDNOSTI (Dijete i društvo br. 2, XI, 2007.) - Budući da književnost kao narativna umjetnost pruža velike mogućnosti utjecaja na razvoj djetetova ponašanja i savjesti, u radu se ukazuje prvo na povijesnu ulogu dječje književnosti koja je bila usko vezana uz odgoj, postupno mijenjanje stavova o smislu i svrsi književnosti namijenjene djeci. Zatim se donosi primjer rada na literarnom predlošku u svrhu razvijanja snošljivosti među djecom i prevladavanja konfliktnih situacija. Na kraju se navode ostale moralne i karakterne vrijednosti i primjeri književnih djela koji mogu poslužiti kao predlošci za imitiranje poželjnog ponašanja, izbjegavanje nepoželjnog ponašanja, za uživljavanje u situacije moralnih dvojbi kako bi putem identifikacije i empatije postigli najjači učinak u moralnom osvještavanju i internaliziranju.
LEGENDE O CRNOJ KRALJICI U DJELIMA HRVATSKE DJEČJE KNJIŽEVNOSTI (Zlatni danci 8, Mitovi i legende, Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh i Matica hrvatska Osijek, 2007.) - U tekstu se upozorava na razlikovanje lika Crne kraljice, koji se pojavljuje u narodnim legendama, ali i u raznovrsnim djelima (roman, drama, povjestica, priča) pojedinih književnika, jer po podrijetlu može biti riječ o različitim likovima. Težište je postavljeno na suvremena djela dječje književnosti u kojima se pojavljuje taj lik: Tajna ogrlice sa sedam rubina Ivone Šajatović i Crna kraljica Čede Price. Ivona Šajatović rabi legendu da bi izgradila na njenim elementima napeti krimić i zanimljivu karakterizaciju likova, a Prica predočuje legende o Crnoj kraljici u formi refleksivnih, poetičnih priča.
MODELI LIKA DJETETA U RAZVOJU HRVATSKE DJEČJE KNJIŽEVNOSTI I NJIHOVA ZASTUPLJENOST U ČITANKAMA MLAĐIH RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE (Rano učenje hrvatskog jezika, ENCSI i UFZG, Zagreb, 2007.) - U radu se razmatra koji su se i kako razvijali modeli lika djeteta u hrvatskoj dječjoj književnosti od polovice devetnaestoga stoljeća do danas. Izdvojeni su modeli koji predstavljaju moralno idealizirani, odnosno pedagoški usmjereni tip djeteta, tip nesretnog djeteta ili siročeta (pasivno ili aktivno siroče), tip pustolovnog junaka, tip buntovnika, tip borca za svoja prava, tip obiteljskog djeteta, tip socijalnog djeteta, tip djeteta iz susjedstva, tip politički svjesnog djeteta i ludički tip djeteta. Zatim se istražuje zastupljenost tih tipova u tekstovima čitanaka za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole. Budući da je svaki tip nositelj određenih vrlina koje se žele razviti kod djeteta ili mana koje se žele suzbiti, također se istražuje koje vrline se najčešće pojavljuju kod kojeg tipa, odnosno koliko su koje vrline učestale u tekstovima čitanaka iz čega se zaključuje koje vrline autori čitanki smatraju da treba razvijati kod djece u nižim razredima osnovne škole. Iz svega proizlazi da je uz svladavanje tečnog čitanja, razvijanje mašte i literarnog senzibiliteta u mlađim razredima osnovne škole još uvijek naglašena uloga literature razvijanje pozitivnog čovjeka.
GARDAŠEVO MJESTO U HRVATSKOJ DJEČJOJ KNJIŽEVNOSTI (Zlatni danci 9, Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh, Osijek, 2008.) - Budući da je opus A. Gardaša vrlo raznovrstan, u radu se razmatra njegovo stvaralaštvo u svakoj pojedinoj vrsti i određuje mjesto koje zauzimaju njegova djela u hrvatskoj dječjoj književnosti unutar svoje vrste. Posebno se ističe značenje njegovih romana kojima je kvalitativno znatno obogatio dječji roman u hrvatskoj književnosti, ali se razmatraju i vrste dječjeg romana i određuje njihovo mjesto u cjelokupnu autorovu opusu.
RAZLIČITE INTERPRETACIJE ISTOGA TEKSTA (Dijete i jezik, Filozofski fakultet, Osijek, 2008.) - U radu je prezentirano nekoliko različitih interpretacija istoga književnog teksta kako bi se pokazalo da umjetnički vrijedan tekst gotovo uvijek pruža mogućnost različitih pristupa interpretaciji i različitih idejnih tumačenja. Činjenica da se tekstovi interpretiraju »po receptu« u svim školama jednako, dovodi do skrnavljenja literature i osiromašivanja moguće recepcijske širine. Interpretacija prema predlošku postaje mehanička, ugrožava umjetničku senzibilnost, a ako je riječ o složenom tekstu, autori metodičkih predložaka nameću učitelju (prema tome i učenicima) razinu koja se njima sviđa, dakle guše slobodu koja je u doživljaju umjetničkog djela neobično važna. Navedenim interpretacijama dokazane su sve navedene tvrdnje o vrijednosti različitog tumačenja teksta.
CHILDREN'S LITERATURE CLASICS IN NEW MEDIA / Klasici dječje književnosti u novim medijima / (Irish Society for Study of Children's Literature, Dublin, 2008.) - Postoje klasična djela dječje književnosti čija je literarna vrijednost odavno potvrđena pa ih redovito uvrštavamo u školske programe i čitanke. Međutim suvremeno dijete, na žalost, ne pokazuje interes za ta djela. Često su baš vrijednosti zbog kojih su djela hvaljena (struktura teksta, izraz i rječnik) razlozi zbog kojih su današnjoj djeci ta djela sve manje omiljena. Kako su literarna djela oduvijek prenošena u druge medije (kazalište, strip, film), tako se i danas klasična djela mogu naći kao predlošci za nove medije koji se pojavljuju. Najveće ime hrvatske dječje književnosti je Ivana Brlić-Mažuranić. Njezine Priče iz davnine, čijem čitanju djeca sve češće pružaju otpor, prenesene su na računalni medij. U radu se istražuje dječja recepcija tih priča u novom mediju. Pokazalo se da je pozitivna strana takve prezentacije klasika u razbijanju jezične barijere koja postoji između suvremenog djeteta i starog teksta i upoznavanju djeteta s kulturnim nasljeđem.
ZNAČENJE UMJETNOSTI I PRIRODE U KNJIŽEVNOM SVIJETU SUNČANE ŠKRINJARIĆ (Zlatni danci 9, Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh i Matica hrvatska Osijek, 2008.) - Umjetnost i priroda kategorije su koje su prilično zaokupljale Sunčanu Škrinjarić u njezinu pisanju. Unutar proznog segmenta njezina stvaralaštva za djecu i mlade podjednako su zanimljiva i djela fantastičnog i djela realističnog diskursa. U radu se proučava kakvo su mjesto zauzele spomenute kategorije umjetnosti i prirode u izrazito fantastičnim djelima, u djelima koja su svojevrsna kombinacija fantastičnog i realističnog diskursa te u izrazito realističnim djelima.
AN OVERVIEW OF CROATIAN CHILDREN'S LITERATURE WITH RESPECT TO CHANGES IN CHILDREN'S LITERATURE OF THE WORLD (Pregled hrvatske dječje književnosti u odnosu na svjetska kretanja u dječjoj književnosti), History of Education and Children’s Literature III/2 2008, Edizioni Università di Macerata, Macerata, Italia. - U radu se daje pregled razvoja hrvatske dječje književnosti povlačeći paralele s književnim pojavama u svjetskoj dječjoj književnosti. Sto pedeset godina dječje književnosti podijeljeno je u četiri razdoblja. U svakom razdoblju opširnije je prikazano djelovanje jednog ili dva pisca koji su dali najjači pečat tom razdoblju. Tako se u 19. st. naglašava uloga pjesnika Ivana Filipovića kao začetnika hrvatske dječje književnosti. Ističe se njegova dobra, ali i loša uloga u razvoju tog segmenta književnosti. U prvoj polovici 20. st. nastaju priče Ivane Brlić Mažuranić koje se još i danas smatraju najkvalitetnijim tekstovima hrvatske dječje književnosti fantastičnog diskursa, a Mato Lovrak ustanovljuje tip dječjeg romana kakav je stvorio u Europi Erich Kästner. Početkom druge polovice 20. st. Ivan Kušan učinio je korak dalje u dječjem romanu oslobodivši ga svake angažiranosti i u potpunosti ga približio suvremenom djetetu. Istovremeno dječja poezija doživljava svoju renesansu s pojavom pjesnika Grigora Viteza. Sedamdesetih godina svojom ludičkom poetikom nameće se Zvonimir Balog i u poeziji i u prozi i vidljivo utječe na stvaralaštvo svojih suvremenika. Kraj stoljeća obilježava velika vrstovna raznolikost kao i raznolikost pripovjedačke strukture, pripovjedačkih tehnika i rušenje gotovo svih tabu tema u dječjoj književnosti.

EVALUACIJA USPJEHA PRI OBRADI LEKTIRNIH DJELA U MLAĐIM RAZREDIMA OSNOVNE ŠKOLE (Rano učenje hrvatskog jezika, ENCSI i UFZG, Zagreb, 2008.) - Iako je u nastavi knjiga najčešće izvor informacija, na satovima hrvatskoga jezika djeca upoznaju snagu knjige i putem njezinih drugih osobitosti. Lektira pritom igra važnu ulogu jer zahtijeva samostalnu aktivnost učenika. Jednom kada lektira prestaje biti školska obveza, postavlja se pitanje, sjećaju li se učenici pročitanog. Ovaj rad donosi istraživanje provedeno u trećim i četvrtim razredima osnovne škole u Zagrebu kojim je ispitano koliko se učenici sjećaju lektirnih knjiga pročitanih u prošloj školskoj godini. Pretpostavka da će se učenici bolje sjećati knjiga koje su ocijenili višom ocjenom potvrđena je točnom, posebno u četvrtim razredima. Istraživanje je pokazalo da se učenici bolje sjećaju sadržaja, likova, detalja itd. onih lektirnih naslova koje smatraju zanimljivima.


D. Težak je sudjelovala u realizaciji više istraživačkih i znanstvenih projekata: 1993. u SAD-u s u međunarodnom projektu A Multi-Regional Project u organizaciji Institute of International Education, Washington, D. C., u projektima Instituta za pedagogijska istraživanja: Unutarnja reforma osnovne škole i pripreme mladih za 21. stoljeće (1986-1991) i Inovacijska škola (1991-1995), UNICEF-ovim projektima Improving the Relevance of Education (1994-1997) i Odgoj za razvoj (1997-2000), projektima Ministarstva znanosti i tehnologije RH Hrvatska dječja književnost (1999-2001) i projektu Ministarstva prosvjete i športa RH Rad s nadarenim učenicima za hrvatski jezik (1993-1995). Bila je voditeljica projekta Hrvatska dječja književnost u okviru svjetske dječje književnosti odobrenog od Ministarstva znanosti i tehnologije (2001-2004). Trenutačno je voditeljica projekta Fabula i diskurs u dječjoj književnosti odobrenog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (2007-2010) i voditeljica programa Hrvatska dječja književnost u europskom okružju odobrenog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (2007-2010).

Sudjelovala je s priopćenjima na tridesetak međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova u Irskoj, Mađarskoj, Austriji, Portugalu, Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj.


Download 3,42 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:
1   ...   20   21   22   23   24   25   26   27   ...   37




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©hozir.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling

kiriting | ro'yxatdan o'tish
    Bosh sahifa
юртда тантана
Боғда битган
Бугун юртда
Эшитганлар жилманглар
Эшитмадим деманглар
битган бодомлар
Yangiariq tumani
qitish marakazi
Raqamli texnologiyalar
ilishida muhokamadan
tasdiqqa tavsiya
tavsiya etilgan
iqtisodiyot kafedrasi
steiermarkischen landesregierung
asarlaringizni yuboring
o'zingizning asarlaringizni
Iltimos faqat
faqat o'zingizning
steierm rkischen
landesregierung fachabteilung
rkischen landesregierung
hamshira loyihasi
loyihasi mavsum
faolyatining oqibatlari
asosiy adabiyotlar
fakulteti ahborot
ahborot havfsizligi
havfsizligi kafedrasi
fanidan bo’yicha
fakulteti iqtisodiyot
boshqaruv fakulteti
chiqarishda boshqaruv
ishlab chiqarishda
iqtisodiyot fakultet
multiservis tarmoqlari
fanidan asosiy
Uzbek fanidan
mavzulari potok
asosidagi multiservis
'aliyyil a'ziym
billahil 'aliyyil
illaa billahil
quvvata illaa
falah' deganida
Kompyuter savodxonligi
bo’yicha mustaqil
'alal falah'
Hayya 'alal
'alas soloh
Hayya 'alas
mavsum boyicha


yuklab olish