Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Ime i prezime	Smiljana Leinert Novosel
E-mail
Web stranice	www.fakultet.fpzg.hr
Ustanova	Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti
Zvanje	redovita profesorica
Godina zadnjeg izbora u zvanje	2004.
Kratki životopis
Smiljana Leinert Novosel, rođena 1952. godine u Zagrebu. Državljanka je Republike. Hrvatske, po narodnosti Hrvatica, udovica, majka četvero djece. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti 1975. godine, obranila magistarski rad godine 1978., a doktorirala iz područja političkih znanosti godine 1990. na temu "Razlozi nedovoljnog sudjelovanja žena u procesima društveno-političkog odlučivanja". Od 1975. zaposlena je na Fakultetu političkih znanosti, najprije kao asistentica, zatim kao docentica, od 1998. godine kao izvanredna profesorica, a od 2004. kao redovita profesorica. Izvodi nastavu na dodiplomskom studiju politologije i novinarstva, na predmetu Statistika, te na poslijediplomskom studiju "Hrvatski politički sustav i upravljanje", na kolegiju Žene i politika. Godine 1990. nagrađena je Republičkom nagradom za znanstveno-istraživački rad na području proučavanja mjesta i uloge žene u društvu. Surađuje s Povjerenstvom vlade za ravnopravnost spolova, Državnim zavodom za zaštitu obitelji materinstva i mladeži, Saborskim odborom za ravnopravnost spolova te brojnim ženskim nevladinim udrugama. U razdoblju od 2001. - 2003. bila je članica ekspertne skupine Vijeća Europe za balansiranu participaciju žena i muškaraca u procesima političkog i javnog odlučivanja. Autorica je brojnih znanstvenih radova iz toga područja, nositeljica više istraživačkih projekata (“Komuniciranje u parlamentu s posebnim osvrtom na razlike među spolovima” te međunarodnog projekta “Žene u parlamentima: Mađarska, Hrvatska, Slovenija”), sudionica je i organizatorica znanstvenih simpozija te seminara o komuniciranju. Govori engleski, služi se njemačkim i francuskim jezikom. Od 2002. - 2004. bila je na funkciji prodekanice na Fakultetu političkih znanosti. Od 2004. je na funkciji dekanice FPZ-a. Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje (datum reizbora u redovitu profesoricu): 29.ožujak 2004.
Popis znanstvenih radova publiciranih u posljednjih 5 godina
Knjige: Leinert Novosel, S. (1999): Žena na pragu 21. stoljeća - Između majčinstva i profesije. Biblioteka TOD i EDAC, Zagreb. Leinert Novosel, S. (2003): Stavovi poslodavaca prema profesionalnoj i obiteljskoj angažiranosti žena. Državni zavod za obitelj, materinstvo i mladež, Zagreb. Leinert Novosel, (2000): Ne znači ne - komparativna studija spolnog uznemiravanja na europskim institucijama visokog obrazovanja. Savez studenata Hrvatske i Ženska grupa TOD, Zagreb. Leinert Novosel, S. (2001): Ne znači ne - studija o spolnom uznemirivanju na hrvatskim sveučilištima. Savez studenata Hrvatske i Ženska grupa TOD, Zagreb. Leinert, Novosel (2001): Žene Hrvatske u brojkama. Povjerenstvo Vlade RH za pitanja jednakosti spolova, Zagreb. Poglavlja u knjigama: Leinert Novosel, S. (2001) Politika Sabora prema „ženskom pitanju“, (u) Kasapović, M. (ur) Hrvatska politika 1990 - 2000.. Politička misao, Zagreb, 199 – 221. Leinert Novosel, S. (2002) Politički sustav Hrvatske (1990 - 2002) i moguće razvojne perspektive, (u) Vujadinović, D., Veljak, L., Goati, V. (ur.) Između autoritarizma i demokracije. CEDET, Beograd, 81 - 95 . Leinert Novosel, S. (2005) Croatia, (u) Galligan Y. i Trembly M. (ur.) Sharing Power, Ashgate, 123-139. Između autoritarizma i demokracije: Srbija, Crna Gora, Hrvatska institucionalni okvir, CEDETBgd., CEDEM, Podgorica,CTCSR,Zagreb,2002.,str 81 - 95 ; objavljeno i na engleskom jeziku : "The Political System of Croatia (1990.- 2000.) and Possible Developmental Perspectives" u "Between Authoritarianism and Democracy : Serbia , Montenegro , Croatia – Institutional Framework" , CEDET, Belgrade , 2003.g.,str.91 - 105 . Znanstveni radovi u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom (a1) Leinert Novosel, S. (2003) Politika zapošljavanja žena. Politička misao, 3,103-128

Ime i prezime	Dubravka Maleš
E-mail	[e-mail]
Web stranice	www.ffzg.hr
Ustanova	Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju
Zvanje	redovita profesorica u trajnom zvanju
Godina zadnjeg izbora u zvanje	2003.
Kratki životopis
Dubravka Maleš diplomirala je pedagogiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala 1983. godine .Godine 1976. primljena na radno mjesto asistentice na Katedri za sistematsku pedagogiju u Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1984. izabrana za znanstvenog suradnika i docenta, 2003. godine za redovitog profesora u trajnom zvanju. Utemeljiteljica i nositeljica kolegija: Obiteljska pedagogija i Roditelji i odgojno obrazovna ustanova. Autor ili koautor 9 knjiga (od kojih su tri objavljene na engleskom jeziku) te više od 80 znanstvenih i stručnih radova. Nositeljica ili suradnica u projektima, u matičnoj i drugim ustanovama. Aktivno je sudjelovala u radu više od trideset znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Glavna i odgovorna urednica znanstvenog časopisa Napredak (od 2002. – 2005.), inicijator pokretanja i glavna urednica stručno-znanstvenog časopisa Dijete i društvo (1999. do danas) te glavna urednica stručnog časopisa Zrno (od 1994.). Obiteljski odgoj, suradnja odgojno-obrazovnih ustanova i obitelji te odgoj i obrazovanje za ljudska prava i prava djeteta glavna su područja znanstvenog interesa. Jedna je od autorica Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava (područje predškolskog odgoja i područje nižih razreda osnovne škole). Obnašala je niz funkcija na Fakultetu - pročelnik Odsjeka za pedagogiju (1989.-1991.), prodekan za znanost na Pedagogijskim znanostima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1994.-1998.), trenutačno zamjenica pročelnika Odsjeka za pedagogiju i zamjenica voditelja Poslijediplomskog studija. Dobitnica nagrade "Kata Pejnović" (1990.) za rad na unapređivanju obiteljskog odgoja te godišnje "Nagrade Ivana Filipovića" za 1994. godinu za rad na unapređivanju pedagoške teorije i prakse.
Popis znanstvenih radova publiciranih u posljednjih 5 godina
Maleš, D. (2003): Afirmacija roditeljstva. (u) Puljiz, V.; Bouillet, D. (ur.) Nacionalna obiteljska politika. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 275-302. Maleš, D. (2002): Odgojem i obrazovanjem do odgovornog roditeljstva. (u) Pavletić, V. (ur.) Hrvatska demografska i demostrateška drama. AG Matoš, Zagreb, 273-291. Maleš, D. (2003): Problems of Education for Human Rights in Croatia. (in) Kozlowska, A. (ed.) Multicultural Education in the Unifying Europe. Czestochowa: Wydawnictwo Wyzszej Szkoly Pedagogicznej, 69-77. Maleš, D. (2003): Redefiniranje uloge učenika u svjetlu Konvencije o pravima djeteta. (u) Vrgoč, H. (ur.) Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 209-216. Maleš, D. (2004.): Roditelji i učitelji zajedno. (u) Vrgoč, H. (ur.) Strategija odgojnog rada razrednika. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 26-38. Maleš, D. (2003): Suradnja škole, obitelji i lokalne zajednice u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih. (u) Bašić, J.; Janković, J. (ur..) Lokalna zajednica – izvorište Nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, Zagreb, 84-104. Maleš, D., Milanović, M., Stričević, I. (2003): Živjeti i učiti prava. Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Zagreb, 298. Maleš, D., Stričević, I. (2000): Mi poznajemo i živimo svoja prava. Školska knjiga, Zagreb, 290. Maleš, D., Stričević, I. (2001): Knowing and living our Rights. Školska knjiga, Zagreb, 290. Maleš, D., Stričević, I. (2005): Odgoj za demokraciju u ranom djetinjstvu. Udruženje Djeca prva, Zagreb. Maleš, D., Stričević, I. (2003): Roditeljsko poticanje čitalačkih vještina u djece predškolske dobi. Napredak, 144, 2,. 168-179 Maleš, D., Stričević, I. (2002): Strengthening Parents' Competences. (in) Korintus, M. and Arato, K. (eds.) Better Parenting Initiatives. Budapest: National Institute for Family and Social Policy, 25-34 Maleš, D., Stričević, I. (2005): Zlostavljanje među učenicima može se spriječiti. Udruženje Djeca prva, Zagreb. Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić-Majurec, A. (2000): Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. I i II izdanje. UNICEF – Ured za Hrvatsku, Zagreb, 163. Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić-Majurec, A. (1999): Early Childhood Care and Development in the Republic of Croatia. Zagreb: UNICEF – Office for Croatia, 165. Miljević-Riđički, R.,Maleš, D., Rijavec, M. (1999): Odgoj za razvoj. Slap, Zagreb, 168. Miljević-Riđički, R.; Maleš, D.; Rijavec, M. (1999): Education for development. Slap, Zagreb, 168. Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I.,Maleš, D., Matijević, M. (2004): Poučavati prava i slobode: priručnik za učitelje osnovne škole s vježbama za razrednu nastavu. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, 456.

Ime i prezime	Ana Marušić
E-mail	[e-mail]
Web stranice	www.mef.hr
Ustanova	Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet
Zvanje	izvanredna profesorica
Godina zadnjeg izbora u zvanje	1997.
Kratki životopis
Ana Marušić rođena je 1962. godine u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Titulu doktora medicine stekla je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1985. godine. Od 1986. do danas radi u Zavodu za anatomiju istog fakulteta. Magistirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1987. godine, a doktorirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. godine. Poslijedoktorski studij napravila je u Zavodu za internu medicinu, University of Connecticut, Farmington, Conn, USA, od 1989. do 1990. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabrana je 1992. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvarednog profesora izabrana je 1997. godine. U časopisima koji se indeksiraju u Current Contents-u objavila 34 rada iz užeg područja znanstvenog interesa, te 15 radova vezanih uz svoje publicističke aktivnosti. U časopisima indeksiranim u drugim indeksnim publikacijama objavila je 22 rada, a još 16 u neideksiranim časopisima. Objavila je i jednu znanstvenu knjigu, koja je prevedena na engleski i ruski jezik. Prema bazi ISI Web of Science 275 citata, od kojih su 183 nezavisna citata. Objavila 5 nastavnih tekstova u udžbenicima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te je bila urednicom ili autoricom 5 udžbenika ili priručnika za nastavu istoga fakulteta. Među udžbenicima posebno je vrijedan njezin urednički rad na prvom hrvatskom izdanju Sobottina anatomskog atlasa, te udžbenika iz humane anatomije. Obje knjige dobile su Strossmayerovu nagradu HAZU. Bila je voditeljem 6 domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Organizirala je znanstvenu praktičnu radionicu u okviru European Molecular Biology Organization (EMBO) o anatomiji i embriologiji miša, te radionice o pisanju znanstvenih radova u okviru suradnje s časopisom The Lancet. Glavna je urednica časopisa Croatian Medical Journal, koji je indeksiran u bibliografskim bazama podataka Medline i Current Contents/Clinical Medicine.
Popis znanstvenih radova publiciranih u posljednjih 5 godina
Marušić A, Marušić M. Croatian Medical Journal and the war. Nat Med J India 1998;11:190-192. Marušić A, Kovačić N, Petrak J. Presenting randomised trial reports. Lancet 1998;351:69. Marušić A, Meštrović T, Petrovečki M, Marušić M. Peer review in the Croatian Medical Journal from 1992 to 1996. Croat Med J 1998;39:3-9. Marušić A, Marušić M. Authorship criteria and academic award. Lancet 1999;353:1712-1713. Marušić A, Marušić M. Small scientific journals from small countries: breaking from a vicious circle of inadequacy. Croat Med J 1999;40:508-514. Marušić M, Marušić A. Good editorial practice: editors as educators. Croat Med J 2001;42:113-20. Marušić A. Croatia opens a national centre for the prevention of smoking. Lancet 2002;359:954. Marušić A. Peace through public health in southeast Europe? Lancet 2002;359:54. Marušić A, Lukić IK, Marušić M, McNamee D, Sharp D, Horton R: Peer review in a small and a big medical journal: case study of the Croatian Medical Journal and The Lancet. Croat Med J 2002;43:286-289. Marušić A, Mišak A, Kljaković-Gašpić M, Marušić M. Educatione ad excellentiam – ten year of the Croatian Medical Journal. Croat Med J 2002; 43:1-7. Marušić A, Marušić M. What can medical journal editors do in war? Lancet 2002; 360 (Suppl):s59-s60.

Ime i prezime	Milko Mejovšek
E-mail	[e-mail]
Web stranice	www.erf.hr
Ustanova	Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Zvanje	redoviti profesor u trajnom zvanju
Godina zadnjeg izbora u zvanje	1999.
Kratki životopis
Milko Mejovšek rođen je 1942. godine u Đurđevcu u Republici Hrvatskoj, po nacionalnosti je Hrvat, oženjen je i ima dvoje djece. Govori engleski i francuski jezik. Diplomirao je jednopredmetni studij psihologije 1966. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao paralelni studij diplomirao je i francuski jezik kao B studij. Magistrirao je 1973. godine, a doktorirao 1976. godine na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Nastavničku karijeru započeo je kao asistent 1970. godine na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1. travnja 1979. godine zaposlen je na Fakultetu za defektologiju (danas Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) Sveučilišta u Zagrebu na kojem radi i danas. U zvanje redovitog profesora (profesora prema tada važećem zakonu) izabran je 14. lipnja 1984. godine, ponovno u isto zvanje izabran je 15. ožujka 1990. godine, a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2. veljače 1999. godine. Napisao je dva sveučilišna udžbenika: “Uvod u penološku psihologiju” i “Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima”. Bio je mentor u nizu diplomskih radova, pet magistarskih radova i osam doktorskih disertacija. U dodiplomskoj nastavi sada predaje kolegije: Uvod u znanstveni rad i Penološka psihologija. U poslijediplomskom studiju predaje kolegije: Metode prikupljanja podataka i teorija mjerenja, Evaluacija tretmana i Kibernetički modeli penološkog tretmana. Vodio je pet znanstvenih projekata i kao suradnik sudjelovao je u više od dvadeset projekata u području: psihologije, edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, kineziologije, kriminologije i penologije. Sada vodi projekt: Percepcija psihosocijalne klime i osobine ličnosti zatvorenika. Autor, koautor ili urednik je devet knjiga, među kojima dva sveučilišna udžbenika. Objavio je 80 znanstvenih i preglednih radova i 11 stručnih radova. Sudjelovao je na većem broju međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Niz godina bio je urednik časopisa Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. Sada je na funkciji dekana, a dekanom Fakulteta bio je i u razdoblju od 1987. do 1991. godine. Bio je član Matičnog povjerenstva za područje pedagogije i defektologije od 1987. do 1993. godine.
Popis znanstvenih radova publiciranih u posljednjih 5 godina
Znanstveni radovi: Mejovšek, M., Buđanovac, A., Šućur, Z. (2000): Povezanost između agresivnosti zatvorenika i njihova socioekonomskog statusa. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 36, 63-74. Mejovšek, M., Buđanovac, A., Šućur, Z. (2001): Usporedba između recidivista i nerecidivista s obzirom na agresivnost i socioekonomski status. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 37, 91-100. Mejovšek, M. (2001): Prema modelu intervencija. (u) Mejovšek, M. (ur.) Prema modelu intervencija u kaznenim zavodima Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 13-20. Mejovšek, M. (2001): Temeljni problemi penološkog tretmana. (u) Mejovšek, M. (ur.) Prema modelu intervencija u kaznenim zavodima Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 21-34. Mejovšek, M. (2001): Komponente agresivnosti u populaciji zatvorenika. (u) Mejovšek, M. (ur.) Prema modelu intervencija u kaznenim zavodima Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 59-72 Mejovšek, M., Buđanovac, A., Šućur, Z. (2002): Povezanost dviju razina čimbenika rizika delinkventnog ponašanja. Kriminologija i socijalna integracija, 10, 13-24. Mejovšek, M (2002): Uvod u penološku psihologiju. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Naklada slap, Zagreb-Jastrebarsko Mejovšek, M. (2003): Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Naklada slap, Zagreb-Jastrebarsko Stančić, Z., Mejovšek, M., Igrić, Lj., Heđever, M. (2004): Edukacijsko-rehabilitacijska znanost u sustavu društvenih i humanističkih znanosti. (u) Zbornik radova znanstvenog skupa: “Redefiniranje sustava odgojnih znanosti”. Temeljne edukacijske znanosti i metodike nastave, Akademija odgojnih znanosti Hrvatske, Zagreb, 79-90. Gojčeta, M., Joković-Turalija, I., Mejovšek, M. (2005): Neke metrijske karakteristike upitnika za samoprocjenu kvalitete života adolescenata. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 41, 17-26.

Ime i prezime	Branko Nikolić
E-mail	[e-mail]
Web stranice	www.erf.hr
Ustanova	Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Zvanje	redoviti profesor
Godina zadnjeg izbora u zvanje	2006.
Kratki životopis
Branko Nikolić rođen je 1950. godine u Momićima, općina Kula Norinska. Osnovnu školu završio je u Kuli Norinskoj, a gimnaziju u Metkoviću. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1975. godine, smjer Računarska tehnika i informatika. Magistrirao je 1984. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, područje Računarskih znanosti, a doktorirao 1992. godine na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu (danas Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet). Od 1975. godine zaposlen je na Fakultetu za defektologiju, gdje obavlja poslove aplikacijskog inženjera sa zadacima obrade podataka za znanstvene projekte, disertacije, magistarske i diplomske radnje, programima za multivarijatnu i univarijatnu analizu podataka. Godine 1978. zapošljava se u Industrogradnji, Zagreb, gdje obavljam poslove organizatora i programera informacijskih sustava. U Rukotvorine, Zagreb prelazi 1980. godine na poslove rukovoditelja Elektroničkog računskog centra i organizatora aplikacija. Na Fakultet za defektologiju vraća se 1981. godine na radno mjesto informatičara sa zadacima obrade podataka za znanstvene projekte, disertacije, magistarske i diplomske radnje, te uspostavu terminalske veze sa Sveučilišnim računskim centrom. U sklopu dodiplomskog studija izvodio je vježbe na predmetu Statistika, a na poslijediplomskom studiju Fakulteta za defektologiju izvodio je vježbe iz predmeta Kvantitativne metode. Prvi izbor u znanstveno-nastavno zvanje asistenta za znanstveno područje defektologije za predmet Kvantitativne metode u defektologiji izvršen je na Fakultetu za defektologiju, Sveučilišta u Zagrebu, 1986. godine. Drugi izbor u znanstveno-nastavno zvanje asistenta za znanstveno područje defektologije za predmet Kvantitativne metode u defektologiji izvršen je na Fakultetu 1990. godine. Izbor u znanstveno-istraživačko zvanje znanstveni suradnik u znanstvenom području defektologije, uslijedio je tijekom rujna 1993. godine. Tek je 1996. godine Fakultetsko vijeće Fakulteta za defektologiju donijelo odluku o izboru u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, znanstveno polje defektologija, predmet Statistika. Na istom fakultetu izabran je 22. svibnja 2000. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za predmet Statistika. Zadnji izbor u zvanje redovitog profesora obavljen je 17. siječnja 2006. godine. U dodiplomskom studiju nositelj je i izvoditelj dvaju predmeta: Statistika i Rehabilitacijska informatika. Navedene predmete izvodio je i u okviru izvanrednog studija. Na poslijediplomskom studiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, izvodio je i sudjelovao u izvođenju slijedećih kolegija: Teorija uzoraka, Metode prikupljanja podataka i teorija mjerenja, Metode za obradu podataka i testiranje hipoteza, Ekspertni sustavi i teorija klasifikacija u logopediji. U sklopu poslijediplomskog studija kreirao je i samostalno izvodi nastavu iz predmeta: Kvantitativne metode za obradu podataka i testiranje hipoteza, te Multivarijatna analiza podataka. Bio je pročelnik i jedan od utemeljitelja Odsjeka za dijagnostiku, rehabilitacijsku informatiku i tehnologiju, te pročelnik Općeg edukacijsko-rehabilitacijskog odsjeka Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je objavio 50 radova, od kojih su 44 znanstvena.
Popis znanstvenih radova publiciranih u posljednjih 5 godina
Članci: Igrić, LJ., Žic A., Nikolić, B. (1999): Integrativna terapija nepoželjnog ponašanja djece usporenog spoznajnog razvoja, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 35,1, 21-27. Nikolić, B. (1999): Kvantitativne promjene jednog uzorka ispitanika u više od dvije vremenske točke, Zbornik radova sa znanstvenog skupa - Kineziologija za 21. stoljeće, Dubrovnik, 446-449. Nikolić, B., Birkić, Ž. (1999): Analiza učinkovitosti specifično programiranog treninga za razvoj eksplozivne snage tipa skočnosti u košarkaša, Zbornik radova sa znanstvenog skupa - Kineziologija za 21. stoljeće, 327-330., Dubrovnik. Mešalić, Š.,Stančić, Z., Nikolić, B. (2000): Razlike u sociometrijskom položaju učenika usporenog kognitivnog razvoja u redovnoj osnovnoj školi s obzirom na spol učenika, Defektologija, Tuzla, 6, 59-62. Ibralić, F.,Čišić, Nikolić, B. (2001): Procjena perspektive osoba sa mentalnom retardacijom kao indikator uvođenje novih oblika socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini, Defektologija, Tuzla, 7, 117 – 123. Žižak,A., Nikolić, B., Koller-Trbović, N. (2001): Procjena poštovanja prava djeteta u obitelji, Hrvatska revija za rehabilitacijska istaživanja, 37,2, 127-142. Nikolić, B., Bilić-Prcić, A., Pejčinović R. (2001): Problem uzoraka i moguća rješenja u pedagogiji, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog kolokvija: Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, 27.-28. 4. 2001., Opatija, 155-177. Alfirev, M., Bratković, D., Nikolić, B. (2002): Učinci programa razvijanja vještina samozastupanja na socijalnu kompetenciju osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom, Hrvatska revija za rehabilitacijska istaživanja, 38,1, 41-55. Runjić, T., Nikolić, B., Bilić-Prcić, A. (2003): Utjecaj rehabilitacije na svladavanje tehnike samostalnosti kretanja kod slijepih invalida domovinskog rata, Hrvatska revija za rehabilitacijska istaživanja, 39,1, 71-80. Bratković, D., Bilić, M., Nikolić, B. (2003): Mogućnost vršenja izbora u svakidašnjem životu osoba s mentalnom retardacijom, Hrvatska revija za rehabilitacijska istaživanja, 39,2, 117-128. Šunić, N., Heđever, M., Nikolić, B. (2003): Utjecaj pušenja na vokalne i somatske poteškoće nastavnika, Hrvatska revija za rehabilitacijska istaživanja, 39,2, 147-156. Bilić, M., Bratković, D., Nikolić, B. (2004): Evaluacija programa osposobljavanja osoba s mentalnom retardacijom za samozastupanje u pordučju samopoštovanja, Revija za rehabilitacijska istaživanja, 40,1, 1-12. Prstačić, M., Nikolić, B., Hojanić, R. (2004): Motorički poremećaji, kronične bolesti, art terapija i sofrologija, Hrvatska revija za rehabilitacijska istaživanja, 40,1, 91-103. Prstačić, M., Eljuga, D., Matijević, A., Nikolić, B., Ćepulić, M., Stepan, J. (2004): Psihosocijalna onkologija, Hrvatska revija za rehabilitacijska istaživanja, 40,1, 77-90. Nikolić, B., Bilić-Prcić, A, Pejčinović, R. (2005): Metrijske karakteristike instrumenata opisanih na malim uzorcima, Hrvatska Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 41,1, 57-72. Nikolić, B., Pejčinović, R., Sarić, J. (2005): Analiza pouzdanosti instrumenta YLS pod modelom paralelnih formi. Hrvatska Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 41,2, 111-124.